05. avgust 2014./10. zul-ka-de 1435. h.g. HUTBA – Propisi hadža

05. avgust 2014./10. zul-ka-de 1435. h.g.

HUTBA – Propisi hadža

Hadž ima i mnoštvo propisa na koje hadžija mora obratiti pažnju prilikom hadža, da što ne bi izostavio. Međutim, u prvom redu se mora obratiti pažnja na najvažnije a to su farzovi hadža. Farzova ima tri.

1. Prvi farz je ihram, koji se oblači kod određene razdaljine od Kabe koji se zove mikat, tj. mjesto odakle se preuzimaju ihramske obaveze. Takvih mikata, koje je odredio Božiji poslanik, Muhammed, a.s., ima pet i okružuju Mekku.

   Na mikatima svaki hadzija oblaci ihram koji briše sve razlike među svim hadžijama, sa kojima se ujedno podsjeća na smrt, jer će hadžija isto tako, kad preseli na ahiret, biti zamotan u bijele ćefine, zato hadžije svoje ihrame, nakon obavljenog hadža, nose sa sobom da bi u njima bili umotani i ukopati kada neminovna smrt nastupi.

   Za ženu ne postoje specifični ihrami već one oblače svoju odjeću po svojoj volji, naravno, kako islamski propisi nalažu.

2. Drugi farz hadža je stajanje na Arefatu. Arefat je visoravan iznad Mekke I stroga je je obaveza da se dan uoči bajrama okupe sve hadžije. Arefat je zbilja posebno mjesto. Tu insan spoznaje ko je i šta je. Tada čovjek, u mnostvu hadžija iz cijelog svijeta, shvata da je ovaj svijet varljiv i prolazan i da poslije dunjalučke smrti dolazi okupljanje poput arefatskog, pred Svevišnjim Gospodarom, Allahom, dž.š., kada će nam svima biti presuđeno.

   Arefat je dakle simbol ahireta i dana sudnjega, i sa tom spoznajom hadžija ide dalje u izvršavanje hadžskih propisa nošen osjećajem odgovornosti i nadom da će mu Allah, dž.š., oprostiti. Muhammed, a.s. kaže: ”Ni u jednom danu Allah, dž.š., ne udalji više robova od vatre kao u danu Arefata.”(Muslim)

3. I treći farz hadža je tavaf, tj. kruženje oko kabe. Hadžije kruže oko kabe sa mislima usmjerenim na Allaha, dž.š., upućujući Mu dove. To znaći da je misao o Allahu, dž.š., svrha našeg života i da su svi naši ciljevi vezani za Allaha, dž.š., Njegovu milost prema nama.

   Muhammed, a.s., kaže: ”Tavaf je poput namaza, pa prekinite razgovor dok ga obavljate.” A u drugom hadisu veli: ”Ko dođe Bejtullahu ne želeći ništa drugo osim Allaha pa obavi tavaf izaći će čist od grijeha kao tek rođeno dijete.”

   Hadž sačinjavaju i mnogi drugi detalji i obaveze koje su i te kako važne, pa ćemo spomenuti još neke: Sa’j, trčanje izmedju Saffe i Merve je, po hanefijskom mezhebu, vadžib hadža. To je ubrzano hodanje a za muškarce, u jednoj etapi i trčanje, između dva brežuljka što spade u sjećanje na hazreti Hadžeru, majku Ismaila, a.s., koja je u strahu trčala između tih brežuljaka, tražeći vodu za piće. To je podsjećanje na veliku žrtvu majke Ismail a.s., a Allahova milost koja se iskazala otvaranje vrela zemzem za nju I njenog sina je nagrada i plod njene žrtve. Majka Hadžera nam je svojom žrtvom za svoje potomstvo pokazala kako treba biti uporan u obavezi koju imamo, jer nije sve lahko i jasno, kako mi ponekad mislimo. Nekada treba uložiti veliki trud kako bi se postigao uspjeh. Tako je i Hadzera sedam trčala sedam puta između dva brežuljka brezuljaka kako bi našla selamet tj. dok nije provrelo vrelo “Zem Zem”.

   Posjeta Medini i zijaret Poslaniku, a.s., i njegovoj džamiji nije dio hadža ali hadžije ne propuštaju priliku da tim posjetom muslimani daju do znanja i sebi i drugima da im je Poslanik, a.s., uzor u svemu. Svaki se hadžija trudi da što bliže priđe mezaru Muhammeda, a.s., da donese salavat na Njega i da mu nazove selam jer je i sam Resulullah, a.s., rekao: ”Ko posjeti moj kabur poslije mog preselenja na Ahiret, kao da me posjetio dok sam bio živ.”

   Naravno da je posjeta Poslanikovoj, a.s., džamiji veoma važna, i naše se hadžije trude da klanjaju što više namaza u njoj jer je Muhammed, a.s., rekao. ”Namaz u mojoj džamiji (u Medini) je bolji od hiljadu namaza izvan nje, osim u Mesdzidul-haramu (u Meki), a namaz u Mesdzidul-haramu je bolji od 100 000 namaza izvan njega.” (Ahmed i ibni Madže).

   Braćo i sestre, znamo za sigurno da nam je hadž obaveza koja je propisana Kur’anom, pa, ukoliko imamo priliku obaviti hadž i imamo sve uslove, a ipak ne obavimo ovu petu Islamsku dužnost, evo šta nam Resulullah, a.s., poručuje: ”Ko bude imao novac i prijevoz do Bejtullaha, a ne obavi hadž, umre kao židov ili kršćanin.”

   Neka nam ove riječi budu na umu kad budemo odlučivali hoćemo li krenuti na hadž ili ne, kad budemo vagali šta je preče od prečega.

   Dragi Allahu, smiluj nam se i učini da zaslužimo Tvoj poziv na hadž.

   Amin!