Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve muslimane koji ih slijede u dobru.
Draga braćo i sestre.
Jezik je jedna od velikih Allahovih, dž.š., blagodati i čudesa Njegova stvaranja. Po veličini je mali organ, a po pokornosti ili griješenju jako velik, jer se vjerovanje i nevjerovanje, kao najveće dobro djelo i najveći grijeh, pokazuju, upravo, preko jezika.
Čovjek svojim jezikom može zaraditi ili džennet ili džehennem. Može čovjek biti pokoran Allahu, dž.š., ili Mu biti nepokoran. Može da slavi i veliča Allaha, dž.š., ili da Ga vrijeđa i omalovažava. Čovjek svojim jezikom može da učini mnogo dobra, a može i puno zla. Može čovjek da iskaže svoje osjećaje, da ublaži nečiju bol, tugu, ali može i da nekoga povrijedi, da ga naljuti i da ga omalovažava. Jezik je mač sa dvije oštrice.
Onoga ko se prepusti slatkorječivosti, pa ne vodi računa šta govori i jeziku uzdu popusti, šejtan voda kuda on hoće, dok ga ne dovede na rub provalije i u propast ne gurne. Ljude u Vatri na noseve njihove, neće ništa drugo odvesti do njihovi jezici.
Od zla svoga jezika sačuvaće se samo onaj ko ga zauzda uzdom imana i iskrene vjere u Allaha, dž.š., i pusti da govori samo ono što će mu koristiti i na ovom i na budućem svijetu.
Koliko li je samo bespotrebnog govora koji nikome ne koristi, ali čovjek se uglavnom i ne osvrće na to niti na grijehe koje čini njegov jezik.
Upitao je jednom prilikom Mu’az, ibni Džebel, r.a., Allahova Poslanika, a.s.,: “Zar će ljudi biti kažnjavani za ono što govore?” Allahov Poslanik, a.s., mu je rekao: “Zar će ljude u Vatri na noseve njihove’ –išta drugo oboriti do ogovaranje njihovo?!” (Tirmizi, Ibn Madže, El Hakim).
Značenje ovog hadisa je da će najviše ljudi u Vatru ući zbog njihova jezika tj. zbog ružnih riječi upućenih drugim ljudima.
Čovjek svojim riječima i djelima sije dobra ili loša djela, čije će plodove na Sudnjem danu požnjeti. Ko svojim riječima i djelima bude posijao dobro, požnjeće počast, a ko svojim riječima i djelima bude posijao zlo, požnjeće kajanje.
U grijeh govora ulazi i kod Allaha, dž.š., najteži grijeh, a to je širk tj. višeboštvo.
U grijeh jezika spada i govoriti o Allahu, dž.š., ono što se ne zna, što je opet blisko širku, zatim: lažno svjedočenje, sihri, klevetanje, laž, ogovaranje, prenošenje tuđih riječi i drugih malih i velikih grijeha koji su obično sa njim povezani ili na njega navode.
Koliko li je samo velikih grijeha povezano sa jezikom!? Čovjek čini širk najprije riječima. Lažno čovjek svjedoči koristeći svoj jezik. Sihr se čini isto tako jezikom, jer sihirbaz se mora zakleti šejtanima i izgovoriti riječi sihra da bi napravio sihr. Zatim, koliko li je samo klevetnika, podrugljivaca koji se rugaju vjernicima i vjernicama!? Najčešći grijeh kod ljudi je laž, a najlakše je slagati upravo jezikom. Naša sijela i druženja rijetko kad prođu bez ogovaranja koje mi, opet, činimo jezikom. A čim se ogovara tu je i prenošenje tuđih riječi.
Kada čovjek o svemu ovome razmisli dođe do zaključka da mu je bolje da šuti nego svašta da govori, jer će svaka naša riječ biti zapisana i kod Allaha, dž.š., vagana.
S tim u vezi Božiji poslanik, Muhammed, a.s., je izrekao mnogo hadisa koji upućuju na pohvalnost ćutanja.
U hadisu koji prenosi Sufjan b. ‘Abdullah es-Sekafi stoji da je rekao: “Upitao sam: Allahov Poslaniče, čega se za mene najviše bojiš?” – pa je pokazavši na svoj jezik, rekao: “Ovoga” (Tirmizi).
U Buharijinoj zbirci hadisa, navodi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani.” (Buhari).
Ima mnogo onih koji za sebe tvrde da su muslimani, ali niko od njihovog jezika nema mira, ni komšija, ni žena, ni djeca, ni kolege, svi su bihuzur.
Ako su ljudi mirni od tvog jezika, ne klevećes ih, ne iznosiš njihove mahane, ne ogovaraš ih, na lažeš na njih, ne prenosis tuđe riječi ni njemu ni od njega, onda si musliman. Ako nečeg od ovoga ima pri tebi, gledaj da očistis svoju dušu od toga.
Od ‘Ukbe b. Amira, r.a., se prenosi da je rekao: “Upitao sam: Allahov Poslaniče, u čemu je spas?”, pa je rekao: “Obuzdaj svoj jezik!” (Tirmizi)
Allahov Poslanik, a.s., je, također, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori (samo) istinu, ili neka šuti!” (Buhari, Muslim)
Ovo je jedan od primjera jezgrovitosti Poslanikova, a.s., govora. U njemu se naređuje da se, kada se o dobru radi, govori, a da se u suprotnom šuti.
Govor može biti koristan, pa je u tom slučaju naređeno da se govori, ili štetan, pa je u tom slučaju naređeno da se šuti.
Uzvišeni Allah veli: “On (čovjek) ne izusti nijednu riječ, a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije.” (Kaf, 18).
Od Sehla b. Sa’da se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ko mi garantira za ono što je između njegovih vilica i za ono što je između njegovih nogu, garantiram mu Džennet.” (Buhari, Tirmizi
Ibn el-Bettal je rekao: “Ovaj hadis potvrđuje da su jezik i spolni organ dva najveća iskušenja na ovome svijetu. Ko se sačuva njihova zla, sačuvao se najvećeg zla.”
Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je čuo Allahova Poslanika, a.s., da je rekao: “Doista čovjek, i ne misleći šta znači, zna izgovoriti riječ zbog koje će propasti u Vatru dublje nego što je razdaljina između istoka i zapada.” (Buhari, Muslim).
Šejh ‘Izzuddin b. ‘Abdusselam kaže da se pod ovim misli na onoga ko izgovori riječ ne razmišljajući o tome da li je ona lijepa ili ružna, i dodaje: “Čovjeku je zabranjeno govoriti ono za što ne zna da li je lijepo ili ružno.”
En-Nevevi kaže: “ U ovome hadisu se podstiče na čuvanje jezika. Zato onaj ko želi nešto kazati, prethodno treba dobro razmisliti, pa ako vidi da u tome ima koristi, kazaće, a ako nema od toga koristi, onda će se od govora suzdržati.”
Milosni Allahu, pomozi nam da se sačuvamo od suvišnog i bespotrebnog govora pa neka naši jezici govore samo ono što je dobro i što je korisno.
08. januar 2021. / 13. džumadel-ula 1442. h. g. HUTBA – Pravednost i pravda Zahvala pripada Uzvišenom Allahu, Gospodaru svih svjetova, i neka je salavat i selam na našeg uzora Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe, šehide i sve one koji ih slijede. Poštovana braćo, Većina nas smo svjesni blagodati islama i islamskog učenja [...]
05. oktobar 2018. / 25. muharrem 1440. h.g. HUTBA: O džum’a-namazu Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom. Neka je mir i Allahov blagoslov na Njegova Poslanika Muhammeda, a.s., na Poslanikovu časnu porodicu, ashabe i svenjegove sljedbenike do Sudnjega dana. Poštovana braćo, tema današnje hutbe je Džum’a i njena važnost. Često puta tema naših hutbi su …
10. april 2015./21. džumade-l-uhra 1436. h. g. HUTBA – Znanje i postupanje Hvala Allahu Gospodaru svega stvorenoga, na blagodatima Vjere i Upute. Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhameda, a.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike islama. Poštovani džema’ate, draga braćo. Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “O vjernici! Zašto govorite ono …
27. decembar 2013./24. safer 1435. h.g. HUTBA – ČUVAJMO JEZIK
27. decembar 2013./24. safer 1435. h.g.
HUTBA – ČUVAJMO JEZIK
Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve muslimane koji ih slijede u dobru.
Draga braćo i sestre.
Jezik je jedna od velikih Allahovih, dž.š., blagodati i čudesa Njegova stvaranja. Po veličini je mali organ, a po pokornosti ili griješenju jako velik, jer se vjerovanje i nevjerovanje, kao najveće dobro djelo i najveći grijeh, pokazuju, upravo, preko jezika.
Čovjek svojim jezikom može zaraditi ili džennet ili džehennem. Može čovjek biti pokoran Allahu, dž.š., ili Mu biti nepokoran. Može da slavi i veliča Allaha, dž.š., ili da Ga vrijeđa i omalovažava. Čovjek svojim jezikom može da učini mnogo dobra, a može i puno zla. Može čovjek da iskaže svoje osjećaje, da ublaži nečiju bol, tugu, ali može i da nekoga povrijedi, da ga naljuti i da ga omalovažava. Jezik je mač sa dvije oštrice.
Onoga ko se prepusti slatkorječivosti, pa ne vodi računa šta govori i jeziku uzdu popusti, šejtan voda kuda on hoće, dok ga ne dovede na rub provalije i u propast ne gurne. Ljude u Vatri na noseve njihove, neće ništa drugo odvesti do njihovi jezici.
Od zla svoga jezika sačuvaće se samo onaj ko ga zauzda uzdom imana i iskrene vjere u Allaha, dž.š., i pusti da govori samo ono što će mu koristiti i na ovom i na budućem svijetu.
Koliko li je samo bespotrebnog govora koji nikome ne koristi, ali čovjek se uglavnom i ne osvrće na to niti na grijehe koje čini njegov jezik.
Upitao je jednom prilikom Mu’az, ibni Džebel, r.a., Allahova Poslanika, a.s.,: “Zar će ljudi biti kažnjavani za ono što govore?” Allahov Poslanik, a.s., mu je rekao: “Zar će ljude u Vatri na noseve njihove’ –išta drugo oboriti do ogovaranje njihovo?!” (Tirmizi, Ibn Madže, El Hakim).
Značenje ovog hadisa je da će najviše ljudi u Vatru ući zbog njihova jezika tj. zbog ružnih riječi upućenih drugim ljudima.
Čovjek svojim riječima i djelima sije dobra ili loša djela, čije će plodove na Sudnjem danu požnjeti. Ko svojim riječima i djelima bude posijao dobro, požnjeće počast, a ko svojim riječima i djelima bude posijao zlo, požnjeće kajanje.
U grijeh govora ulazi i kod Allaha, dž.š., najteži grijeh, a to je širk tj. višeboštvo.
U grijeh jezika spada i govoriti o Allahu, dž.š., ono što se ne zna, što je opet blisko širku, zatim: lažno svjedočenje, sihri, klevetanje, laž, ogovaranje, prenošenje tuđih riječi i drugih malih i velikih grijeha koji su obično sa njim povezani ili na njega navode.
Koliko li je samo velikih grijeha povezano sa jezikom!? Čovjek čini širk najprije riječima. Lažno čovjek svjedoči koristeći svoj jezik. Sihr se čini isto tako jezikom, jer sihirbaz se mora zakleti šejtanima i izgovoriti riječi sihra da bi napravio sihr. Zatim, koliko li je samo klevetnika, podrugljivaca koji se rugaju vjernicima i vjernicama!? Najčešći grijeh kod ljudi je laž, a najlakše je slagati upravo jezikom. Naša sijela i druženja rijetko kad prođu bez ogovaranja koje mi, opet, činimo jezikom. A čim se ogovara tu je i prenošenje tuđih riječi.
Kada čovjek o svemu ovome razmisli dođe do zaključka da mu je bolje da šuti nego svašta da govori, jer će svaka naša riječ biti zapisana i kod Allaha, dž.š., vagana.
S tim u vezi Božiji poslanik, Muhammed, a.s., je izrekao mnogo hadisa koji upućuju na pohvalnost ćutanja.
U hadisu koji prenosi Sufjan b. ‘Abdullah es-Sekafi stoji da je rekao: “Upitao sam: Allahov Poslaniče, čega se za mene najviše bojiš?” – pa je pokazavši na svoj jezik, rekao: “Ovoga” (Tirmizi).
U Buharijinoj zbirci hadisa, navodi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani.” (Buhari).
Ima mnogo onih koji za sebe tvrde da su muslimani, ali niko od njihovog jezika nema mira, ni komšija, ni žena, ni djeca, ni kolege, svi su bihuzur.
Ako su ljudi mirni od tvog jezika, ne klevećes ih, ne iznosiš njihove mahane, ne ogovaraš ih, na lažeš na njih, ne prenosis tuđe riječi ni njemu ni od njega, onda si musliman. Ako nečeg od ovoga ima pri tebi, gledaj da očistis svoju dušu od toga.
Od ‘Ukbe b. Amira, r.a., se prenosi da je rekao: “Upitao sam: Allahov Poslaniče, u čemu je spas?”, pa je rekao: “Obuzdaj svoj jezik!” (Tirmizi)
Allahov Poslanik, a.s., je, također, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori (samo) istinu, ili neka šuti!” (Buhari, Muslim)
Ovo je jedan od primjera jezgrovitosti Poslanikova, a.s., govora. U njemu se naređuje da se, kada se o dobru radi, govori, a da se u suprotnom šuti.
Govor može biti koristan, pa je u tom slučaju naređeno da se govori, ili štetan, pa je u tom slučaju naređeno da se šuti.
Uzvišeni Allah veli: “On (čovjek) ne izusti nijednu riječ, a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije.” (Kaf, 18).
Od Sehla b. Sa’da se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ko mi garantira za ono što je između njegovih vilica i za ono što je između njegovih nogu, garantiram mu Džennet.” (Buhari, Tirmizi
Ibn el-Bettal je rekao: “Ovaj hadis potvrđuje da su jezik i spolni organ dva najveća iskušenja na ovome svijetu. Ko se sačuva njihova zla, sačuvao se najvećeg zla.”
Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je čuo Allahova Poslanika, a.s., da je rekao: “Doista čovjek, i ne misleći šta znači, zna izgovoriti riječ zbog koje će propasti u Vatru dublje nego što je razdaljina između istoka i zapada.” (Buhari, Muslim).
Šejh ‘Izzuddin b. ‘Abdusselam kaže da se pod ovim misli na onoga ko izgovori riječ ne razmišljajući o tome da li je ona lijepa ili ružna, i dodaje: “Čovjeku je zabranjeno govoriti ono za što ne zna da li je lijepo ili ružno.”
En-Nevevi kaže: “ U ovome hadisu se podstiče na čuvanje jezika. Zato onaj ko želi nešto kazati, prethodno treba dobro razmisliti, pa ako vidi da u tome ima koristi, kazaće, a ako nema od toga koristi, onda će se od govora suzdržati.”
Milosni Allahu, pomozi nam da se sačuvamo od suvišnog i bespotrebnog govora pa neka naši jezici govore samo ono što je dobro i što je korisno.
Amin!
Related Posts
HUTBA – Pravednost i pravda
Hutba – Mjesec redžeb je sedmi mjesec u islamskome kalendaru. Osmi mjesec je ša’ban a deveti je mubarek ramazan.
HUTBA: O džum’a-namazu
05. oktobar 2018. / 25. muharrem 1440. h.g. HUTBA: O džum’a-namazu Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom. Neka je mir i Allahov blagoslov na Njegova Poslanika Muhammeda, a.s., na Poslanikovu časnu porodicu, ashabe i svenjegove sljedbenike do Sudnjega dana. Poštovana braćo, tema današnje hutbe je Džum’a i njena važnost. Često puta tema naših hutbi su …
10. april 2015./21. džumade-l-uhra 1436. h. g. HUTBA – Znanje i postupanje
10. april 2015./21. džumade-l-uhra 1436. h. g. HUTBA – Znanje i postupanje Hvala Allahu Gospodaru svega stvorenoga, na blagodatima Vjere i Upute. Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhameda, a.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike islama. Poštovani džema’ate, draga braćo. Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “O vjernici! Zašto govorite ono …