Hidžra je kada čovjek mora da napusti svoje mjesto zbog ugroženosti, kada mu prijeti opasnost po život, čast, imetak i kada mu nisu dozvoljene vjerske slobode. Ne svojom voljom, čovjek tada riješi iseliti se (Hidžra) u neko drugo mjesto, gdje mu neće prijetiti opasnost po život, čast, imetak i da će moći nesmetano da izvršava vjerske dužnosti, ali sa namjerom da se ponovo vrati u svoje mjesto, kada se za to steknu uslovi.
Hidžra iz Meke u Medinu, 622. Godine po Isa a.s. je bio veliki i težak zadatak i ispit za ashabe i Muhammeda a.s.
Bio je to ispit spremnosti na žrtvu na Allahovom dž.š. putu i provjera jačine njihova imana. Hidžra dolazi kao nužnost nakon stavljanja muslimanau totalnu izolaciju
nakon Hidžre u Abesiniju, neuspjelih pokušaja da’we u Taifu i svakodnevnih napada na muslimane. Muslimani su zajedno sa Poslanikom s.a.v.s. bili prinuđeni da napuste svoje kuće, rodni kraj i svu imovinu, da bi dobili slobodu.
O tome govori 100. Ajet Sure En-Nisa:
„Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja i slobodu. A onome ko
napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna.
– Allah mnogo prašta I milostiv je.”
Sastanci na Akabi sa muslimanima Medine su bili priprema za Hidžru. Prvom susretu na Akabi, jedanaeste godine po poslanstvu, je prisustvovalo šest Jesribljana, sa kojima Muhammed a.s. šalje mladog ashabaMus’aba ibn Umejrar.a. da Medinelije podučava islamu. Na drugom sastankuna Akabi je prisustvovalo 12 ljudi, kada su se prvi put zavjetovali Poslaniku s.a.v.s. na vjernost. Na trećem susretu , juna 622. G., kada se daje “Velika zakletva”, prisustvovala su 73 muškarca I dvije žene. Tom prilikom su se Medinski muslimani zavjetovali na:
Poslušnost i pokornost u činjenju dobra.
Opskrbu u olakšici i poteškoći.
Naređivanje dobra i zabranjivanja zla.
Činjenje dobra u ime Allaha dž.š. i ne bojanje prigovora prijekornika.
Potpomaganje Poslanika s.a.v.s. kada od njih zatraži pomoć i pružanje mu zaštite kao što štite sami sebe i svoje porodice.
Nakon prihvaćanja ugovora , jedan od prisutnih muslimana iz Jesriba je upitao: “Znate li vi da ovo znači objavljivanje rata protiv crvenih i crnih ljudi (protiv cijelog svijeta)?”, a oni su odgovorili potvrdno. Potom je uslijedilo bratsko rukovanje i izabrano je dvanaest poglavara (predstavnika: devet iz plemena Hazredž, a tri iz plemena Evs), sa zadatkom da oni budu odgovorni za provedbu odredbi ugovora.
Prokleti šejtan nakon sklopljenog ugovora na Akabi sa jednog uzvišenja poziva mušrike da uhvate živog Muhammeda s.a.v.s. I njrgove ashabe!
Muhammed s.a.v.s. naređuje prisutnim muslimanima da se raziđu, a oni već pokazuju spremnost da se bore protiv Mekkelija, što Muhammed s.a.v.s. odbija, jer za to nema dozvolu od Allaha dž.š.
Nakon ovog trćeg susreta na Akabi, Poslanik s.a.v.s. naređuje da ashabi počnu sa hidžrom u Medinu, a za oko dva mjeseca, mušriciMekke sazivaju Parlament, na kojem se raspravljalo o konačnom I tajnom zadavanju udarca Poslaniku s.a.v.s.
Sastanku prisustvuje I prokleti šejtan u liku starca
“iz Nedžda”. Tada je prihvaćen prijedlog Ebu Džehla, koji je podržao I prokleti Iblis, a sastojao se u tome: “da se iz svakog plemena uzme najsnažniji mladić, da im se podijele ubojite sablje I da svi zajedno odu I ubiju Muhammeda s.a.v.s. , kako bi se na taj način izbjegla osveta Benu Abdu-l-Menafa, koji ne bi bili u stanju da objave rat svim Mekkelijama.” Zadatak se imao izvršiti odmah.
Nakon toga dolazi Džibril, koji po vahju od Allaha dž.š. obavještava Poslanika s.a.v.s. o zavjeri mušrika i o Allahovoj dozvoli da on i njegov vjerni ashab Ebu Bekr r.a. napuste Mekku. Džibril mu je odredio vrijeme hidžre, upozorivši ga da te noći ne spava u svojoj postelji. Po padu mraka, mušrički mladići su opkolili kuću, sa ciljem da ubiju Muhammeda a.s. u ponoć.
O tome govori 30. Ajet Sure El-Enfal:
“ I kada su ti nevjernici zamke pleli, da bi te u tamnicu bacilli ili te ubili ili te protjerali; oni su zamke pleli a Allah ih je ometao, jer to Allah najbolje zna!”
Hidžra u Medinu je za razliku od Hidžre u Abesiniju bila farz, jer se u Medini trebala formirati jaka zajednica, koja će moći štititi interese islama i muslimana.
27. noć mjeseca safera (12. Septembar 622. G.),
Muhammed s.a.v.s. govori amidžiću Aliji ibn Ebi Talibu:
“Spavaj u mojoj postelji, ogrni se mojom zelenom burdom (ogrtačem) i neće te inša-Allah zadesiti nikakva neprijatnost od njih.”
Potom je izašao iz kuće uzevši pregršt pijeska I bacivši ga mušricima koji su bili raspoređeni oko kuće, nag lave, pa im se vid oduzeo I nisu ništa vidjeli. Pri tome je učio: “I ispred njih I iza njih I na njihove oči smo koprenu postavili I zato oni ne vide.” (Suretu-l-Jasin, 9).
Kada su se mušrici probudili, Muhammed s.a.v.s je sa Ebu Bekrom već bio u pećini Sevr, gdje su se zadržali tri dana.
Mekkelije organiziraju potjeru, ali svi ti pokušaji ostaju uzaludni. Na putu do Medine, vodio ih je iskusni vodić Abdullah ibn Urejke El-Lejsi. U mjesto Quba Poslanik s.a.v.s. je zajedno sa Ebu Bekrom stigao 8. Rebiu-l-evvela (23 septembra) 622. g.
Muslimani su bili presretni dolaskom Poslanika s.a.v.s. , koji je nap utu hidžre proveo 11 dana, a taj put je dužine oko 400 kilometara. Muhammed s.a.v.s. je prolazeći kroz mjesto Quba, u njemu izgradio mesdžid I obavio prvu džumu-namaz sa muslimanima. Po dolasku u Medinu je izgradio i prvu džamiju (Džamiju Quba).
Šta je Hidžretska godina?
Preseljenje Poslanika Muhammeda s.a.v.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu zove se Hidžra i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Ovaj znameniti događaj muslimani su uzeli za početak svoje ere.
Prema proračunu, Hidžra se dogodila 20. Septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec Muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo počinjalo s radom nakon povratka sa hadža. Era je, tako, započela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca Muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. Temuz (juli) 933. Godine seleukidske ere i 622.
Za razliku od Sunčeve godine, Mjesečeve faze su krače od Sunčevih za deset dana. Zbog toga Hidžretska godina ima 355 dana. Prva Hidžretska godina se broji od kada je Poslanik Muhammed s.a.v.s. sa svojim sljedbenicima pod prisilom Mekkelija načinio preseljenje (hidžru) iz Mekke u Medinu 622. godine.
Ovom prilikom se, u svim Islamskim kulturnim centrima,
Širom dunjaluka, priprema se prigodan program u povodu obilježavanja Nove 1435 hidžretske godine, prisječajući se na nastanak i značaj hidžre za muslimane.
Allah dž.š. kaže: “Broj mjeseci u Allaha dž.š. je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četri su sveta: to je prava vjera. U njima ne griješite!” (El-Tevba, 36).
U ova četriri sveta mjeseca se ubraja Muharrem, čiji je deseti dan Jevmu ašura. Poslanik s.a.v.s. je za vrijeme svoga boravka u Mekki postio ovaj dan zajedno sa Kurejšijama Mekke. Nakon što je učinio hidžru u Medinu zatekao je Jevreje da poste ovaj dan. Upitao ih je zbog čega poste taj dan, na što su mu oni odgovorili: “Ovo je veliki dan. U njemu je Allah dž.š. izbavio Musa’a a.s. i njegov narod od silnika Faraona i njegova naroda, pa je Musa’a a.s. iz zahvale Allahu dž.š. postio ovaj dan, pa ga i mi postimo.”, na šta je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Mi smopreči kod Musa’a a.s. od vas”, pa je postio taj dan i naredio ashabima i Ensarijama da ga isto tako poste, a zatim je rekao: “Ako dočekam sljedeću godinu postiću i deveti dan.”
Resullah s.a.v.s. je dodao i deveti dan da bi se u ovom ibadetu razlikovao od Jevreja. S tim u vezi nalazimo i sljedeći hadis, gdje Poslanik s.a.v.s. kaže: “Postite jedan dan prije i jedan dan poslije” (Muslim i EbuDžurejmeh).
A kolika je vrijednost mjeseca Muharrema i Jevmu ašure vidimo iz sljedećih hadisa.
Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s. : “Najbolji post poslije Ramazana kod Allaha dž.š. jeste post mjeseca Muharrema.”(Muslim).
Prenosi se također od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Najbolji post poslije posta mjeseca Ramazana jest post Allahova mjeseca u kojem ga molite, post mjeseca Muharrema, a najbolji namaz poslije propisanog farz-namaza jeste Kijamu Lejl, noćni namaz.”(Muslim).
Od blagodeti ovog ovog mjeseca jeste opraštanje tj. Brisanje manjih grijeha onom ko isposti ovaj dan, kao što se prenosi od Ibn Katadeh r.a. koji kaže: Upitan je Poslanik s.a.v.s. o postu desetog dana u mjesecu Muharremu pa je rekao: “On je iskup (manjih grijeha) za prošlu godinu.”
Svim našim članovina, kao i svim Bošnjacima Bosne i Hercegovine, Sjeverne Amerike i kompletne Dijaspore čestitam nastupajući Kurban-Bajram sa željom da nas radost Bajrama zbliži, da nas žrtvovanje kurbana približi Božijoj milosti, oplemeni i očisti od grijeha, da nam se omili rad za dobrobit naše vjere, porodice, džemata i domovine BiH. Molimo Uzvišenog Allaha da …
Večeras je u prostorijama Zajednice Bošnjaka Džordžije, održan seminar o predstojećem, veoma važnom popisu stanovništva. Prisutnima je prezentiran formular sa mnogobrojnim pitanjima na koje treba odgovoriti ispravno . Neobično je važno pravilno odgovoriti na pitanje etničke pripadnosti, jezika i vjeroispovjesti, kako ne bi bili popisani u rubriku ostali, te tako bili marginizirani kao narod. Seminar …
Tinejdžeri sa područja Sjeverne Amerike, čiji su roditelji bosansko-hercegovačkog porijekla, ovih dana vrše pripreme za posjetu Bosni i Hercegovini tokom ljetnog raspusta. Njihova petnaestodnevna posjeta planirana je u drugoj polovici jula, a cilj je veće upoznavanje sa svojom i domovinom njihovih roditelja. Ovu posjetu organizuje Islamska Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (ICNAB) koja kroz …
Sarajevo, 26. april 2014. (MINA) – Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održao je danas u Sarajevu VIII. redovnu sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Ustav Islamske zajednice i donešena odluka o proglašenju amandmana. Sjednicom Sabora je predsjedavao Safet Softić, predsjednik Sabora. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, u obraćanju sabornicima, još jednom je …
Hidžretska nova godina
HIDŽRETSKA NOVA GODINA
Definicija Hidžre:
Hidžra je kada čovjek mora da napusti svoje mjesto zbog ugroženosti, kada mu prijeti opasnost po život, čast, imetak i kada mu nisu dozvoljene vjerske slobode. Ne svojom voljom, čovjek tada riješi iseliti se (Hidžra) u neko drugo mjesto, gdje mu neće prijetiti opasnost po život, čast, imetak i da će moći nesmetano da izvršava vjerske dužnosti, ali sa namjerom da se ponovo vrati u svoje mjesto, kada se za to steknu uslovi.
Hidžra iz Meke u Medinu, 622. Godine po Isa a.s. je bio veliki i težak zadatak i ispit za ashabe i Muhammeda a.s.
Bio je to ispit spremnosti na žrtvu na Allahovom dž.š. putu i provjera jačine njihova imana. Hidžra dolazi kao nužnost nakon stavljanja muslimanau totalnu izolaciju
nakon Hidžre u Abesiniju, neuspjelih pokušaja da’we u Taifu i svakodnevnih napada na muslimane. Muslimani su zajedno sa Poslanikom s.a.v.s. bili prinuđeni da napuste svoje kuće, rodni kraj i svu imovinu, da bi dobili slobodu.
O tome govori 100. Ajet Sure En-Nisa:
„Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja i slobodu. A onome ko
napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna.
– Allah mnogo prašta I milostiv je.”
Sastanci na Akabi sa muslimanima Medine su bili priprema za Hidžru. Prvom susretu na Akabi, jedanaeste godine po poslanstvu, je prisustvovalo šest Jesribljana, sa kojima Muhammed a.s. šalje mladog ashabaMus’aba ibn Umejrar.a. da Medinelije podučava islamu. Na drugom sastankuna Akabi je prisustvovalo 12 ljudi, kada su se prvi put zavjetovali Poslaniku s.a.v.s. na vjernost. Na trećem susretu , juna 622. G., kada se daje “Velika zakletva”, prisustvovala su 73 muškarca I dvije žene. Tom prilikom su se Medinski muslimani zavjetovali na:
Nakon prihvaćanja ugovora , jedan od prisutnih muslimana iz Jesriba je upitao: “Znate li vi da ovo znači objavljivanje rata protiv crvenih i crnih ljudi (protiv cijelog svijeta)?”, a oni su odgovorili potvrdno. Potom je uslijedilo bratsko rukovanje i izabrano je dvanaest poglavara (predstavnika: devet iz plemena Hazredž, a tri iz plemena Evs), sa zadatkom da oni budu odgovorni za provedbu odredbi ugovora.
Prokleti šejtan nakon sklopljenog ugovora na Akabi sa jednog uzvišenja poziva mušrike da uhvate živog Muhammeda s.a.v.s. I njrgove ashabe!
Muhammed s.a.v.s. naređuje prisutnim muslimanima da se raziđu, a oni već pokazuju spremnost da se bore protiv Mekkelija, što Muhammed s.a.v.s. odbija, jer za to nema dozvolu od Allaha dž.š.
Nakon ovog trćeg susreta na Akabi, Poslanik s.a.v.s. naređuje da ashabi počnu sa hidžrom u Medinu, a za oko dva mjeseca, mušriciMekke sazivaju Parlament, na kojem se raspravljalo o konačnom I tajnom zadavanju udarca Poslaniku s.a.v.s.
Sastanku prisustvuje I prokleti šejtan u liku starca
“iz Nedžda”. Tada je prihvaćen prijedlog Ebu Džehla, koji je podržao I prokleti Iblis, a sastojao se u tome: “da se iz svakog plemena uzme najsnažniji mladić, da im se podijele ubojite sablje I da svi zajedno odu I ubiju Muhammeda s.a.v.s. , kako bi se na taj način izbjegla osveta Benu Abdu-l-Menafa, koji ne bi bili u stanju da objave rat svim Mekkelijama.” Zadatak se imao izvršiti odmah.
Nakon toga dolazi Džibril, koji po vahju od Allaha dž.š. obavještava Poslanika s.a.v.s. o zavjeri mušrika i o Allahovoj dozvoli da on i njegov vjerni ashab Ebu Bekr r.a. napuste Mekku. Džibril mu je odredio vrijeme hidžre, upozorivši ga da te noći ne spava u svojoj postelji. Po padu mraka, mušrički mladići su opkolili kuću, sa ciljem da ubiju Muhammeda a.s. u ponoć.
O tome govori 30. Ajet Sure El-Enfal:
“ I kada su ti nevjernici zamke pleli, da bi te u tamnicu bacilli ili te ubili ili te protjerali; oni su zamke pleli a Allah ih je ometao, jer to Allah najbolje zna!”
Hidžra u Medinu je za razliku od Hidžre u Abesiniju bila farz, jer se u Medini trebala formirati jaka zajednica, koja će moći štititi interese islama i muslimana.
27. noć mjeseca safera (12. Septembar 622. G.),
Muhammed s.a.v.s. govori amidžiću Aliji ibn Ebi Talibu:
“Spavaj u mojoj postelji, ogrni se mojom zelenom burdom (ogrtačem) i neće te inša-Allah zadesiti nikakva neprijatnost od njih.”
Potom je izašao iz kuće uzevši pregršt pijeska I bacivši ga mušricima koji su bili raspoređeni oko kuće, nag lave, pa im se vid oduzeo I nisu ništa vidjeli. Pri tome je učio: “I ispred njih I iza njih I na njihove oči smo koprenu postavili I zato oni ne vide.” (Suretu-l-Jasin, 9).
Kada su se mušrici probudili, Muhammed s.a.v.s je sa Ebu Bekrom već bio u pećini Sevr, gdje su se zadržali tri dana.
Mekkelije organiziraju potjeru, ali svi ti pokušaji ostaju uzaludni. Na putu do Medine, vodio ih je iskusni vodić Abdullah ibn Urejke El-Lejsi. U mjesto Quba Poslanik s.a.v.s. je zajedno sa Ebu Bekrom stigao 8. Rebiu-l-evvela (23 septembra) 622. g.
Muslimani su bili presretni dolaskom Poslanika s.a.v.s. , koji je nap utu hidžre proveo 11 dana, a taj put je dužine oko 400 kilometara. Muhammed s.a.v.s. je prolazeći kroz mjesto Quba, u njemu izgradio mesdžid I obavio prvu džumu-namaz sa muslimanima. Po dolasku u Medinu je izgradio i prvu džamiju (Džamiju Quba).
Šta je Hidžretska godina?
Preseljenje Poslanika Muhammeda s.a.v.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu zove se Hidžra i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Ovaj znameniti događaj muslimani su uzeli za početak svoje ere.
Prema proračunu, Hidžra se dogodila 20. Septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec Muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo počinjalo s radom nakon povratka sa hadža. Era je, tako, započela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca Muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. Temuz (juli) 933. Godine seleukidske ere i 622.
godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.
Hidžretska godina ima također dvanaest mjeseci:
5.Džumade-l-ula, 6. Džumade-l-uhra, 7. Redžeb,
8. Ša’ban, 9. Ramazan, 10. Ševval, 11. Zu-l-ka’de,
12. Zu-l-hidždže,
koji se broje prema Mjecečevim fazama.
Za razliku od Sunčeve godine, Mjesečeve faze su krače od Sunčevih za deset dana. Zbog toga Hidžretska godina ima 355 dana. Prva Hidžretska godina se broji od kada je Poslanik Muhammed s.a.v.s. sa svojim sljedbenicima pod prisilom Mekkelija načinio preseljenje (hidžru) iz Mekke u Medinu 622. godine.
Ovom prilikom se, u svim Islamskim kulturnim centrima,
Širom dunjaluka, priprema se prigodan program u povodu obilježavanja Nove 1435 hidžretske godine, prisječajući se na nastanak i značaj hidžre za muslimane.
Allah dž.š. kaže: “Broj mjeseci u Allaha dž.š. je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četri su sveta: to je prava vjera. U njima ne griješite!” (El-Tevba, 36).
U ova četriri sveta mjeseca se ubraja Muharrem, čiji je deseti dan Jevmu ašura. Poslanik s.a.v.s. je za vrijeme svoga boravka u Mekki postio ovaj dan zajedno sa Kurejšijama Mekke. Nakon što je učinio hidžru u Medinu zatekao je Jevreje da poste ovaj dan. Upitao ih je zbog čega poste taj dan, na što su mu oni odgovorili: “Ovo je veliki dan. U njemu je Allah dž.š. izbavio Musa’a a.s. i njegov narod od silnika Faraona i njegova naroda, pa je Musa’a a.s. iz zahvale Allahu dž.š. postio ovaj dan, pa ga i mi postimo.”, na šta je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Mi smo preči kod Musa’a a.s. od vas”, pa je postio taj dan i naredio ashabima i Ensarijama da ga isto tako poste, a zatim je rekao: “Ako dočekam sljedeću godinu postiću i deveti dan.”
Resullah s.a.v.s. je dodao i deveti dan da bi se u ovom ibadetu razlikovao od Jevreja. S tim u vezi nalazimo i sljedeći hadis, gdje Poslanik s.a.v.s. kaže: “Postite jedan dan prije i jedan dan poslije” (Muslim i EbuDžurejmeh).
A kolika je vrijednost mjeseca Muharrema i Jevmu ašure vidimo iz sljedećih hadisa.
Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s. : “Najbolji post poslije Ramazana kod Allaha dž.š. jeste post mjeseca Muharrema.”(Muslim).
Prenosi se također od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Najbolji post poslije posta mjeseca Ramazana jest post Allahova mjeseca u kojem ga molite, post mjeseca Muharrema, a najbolji namaz poslije propisanog farz-namaza jeste Kijamu Lejl, noćni namaz.”(Muslim).
Od blagodeti ovog ovog mjeseca jeste opraštanje tj. Brisanje manjih grijeha onom ko isposti ovaj dan, kao što se prenosi od Ibn Katadeh r.a. koji kaže: Upitan je Poslanik s.a.v.s. o postu desetog dana u mjesecu Muharremu pa je rekao: “On je iskup (manjih grijeha) za prošlu godinu.”
Related Posts
Kurban -bajramska čestitka
Svim našim članovina, kao i svim Bošnjacima Bosne i Hercegovine, Sjeverne Amerike i kompletne Dijaspore čestitam nastupajući Kurban-Bajram sa željom da nas radost Bajrama zbliži, da nas žrtvovanje kurbana približi Božijoj milosti, oplemeni i očisti od grijeha, da nam se omili rad za dobrobit naše vjere, porodice, džemata i domovine BiH. Molimo Uzvišenog Allaha da …
Održan seminar o popisu stanovništva
Večeras je u prostorijama Zajednice Bošnjaka Džordžije, održan seminar o predstojećem, veoma važnom popisu stanovništva. Prisutnima je prezentiran formular sa mnogobrojnim pitanjima na koje treba odgovoriti ispravno . Neobično je važno pravilno odgovoriti na pitanje etničke pripadnosti, jezika i vjeroispovjesti, kako ne bi bili popisani u rubriku ostali, te tako bili marginizirani kao narod. Seminar …
Tinejdžeri iz Amerike pripremaju posjetu BiH
Tinejdžeri sa područja Sjeverne Amerike, čiji su roditelji bosansko-hercegovačkog porijekla, ovih dana vrše pripreme za posjetu Bosni i Hercegovini tokom ljetnog raspusta. Njihova petnaestodnevna posjeta planirana je u drugoj polovici jula, a cilj je veće upoznavanje sa svojom i domovinom njihovih roditelja. Ovu posjetu organizuje Islamska Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (ICNAB) koja kroz …
Sabor usvojio amandmane na Ustav Islamske zajednice
Sarajevo, 26. april 2014. (MINA) – Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održao je danas u Sarajevu VIII. redovnu sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Ustav Islamske zajednice i donešena odluka o proglašenju amandmana. Sjednicom Sabora je predsjedavao Safet Softić, predsjednik Sabora. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, u obraćanju sabornicima, još jednom je …