Zahvaljujemo Allahu, dž.š. što nas je učinio dijelom islamskog Ummeta i što je islamski Ummet odlikovao nad osalim zajednicama. Uzvišeni Allah je rekao: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete…” (Alu ‘Imran,110)
Zahvaljujemo Allahu, dž.š. što je mubarek ramazan odlikovao nad ostalim mjesecima i u njemu propisao post kako bismo bili bogobojazni. On, dž. š., je rekao: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekare, 183)
Zahvaljujemo Allahu, dž.š. što je objavom Kur’ana u ovom časnom mjesecu čovječanstvo obasuo Svojom neizmjernom milošću i putokazom. U Kur’anu se kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.” (El-Bekare, 185)
Poštovani džemate!
Evo nas na trećoj džumi mubarek mjeseca ramazana, tj, u njegovoj drugoj trećini za koji je Muhammed, a.s., kazao da je u njoj Allahov magfiretet tj. oprost grijeha za bogobojazne postače.
Već smo se uveliko saživjeli sa temeljnim ramazanskim ibadetom – postom, ali i drugim njegovim sadržajima koji nas duhovno krijepe i snaže. Stavljajući takvaluk/bogobojaznost kao glavni cilj ramazanskog posta Uzvišeni Allah nam pruža vanrednu priliku da se sopstvenim snagama i odricanjem odgajamo i snažimo karakter naše ličnosti oplemenjujući sebe svojstvom istinskih vjernika: bogobojaznošću i čuvanjem od svake vrst grijeha.
Zašto naš Gospodar insistira na našoj bogobojaznosti?
Odgovor je u Kur’ani-kerimu gdje se kaže: “O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. – A Allahova dobrota je neizmjerna.” (El-Enfal, 29)
Bogobojaznost i čuvanje od grijeha osnovna su pretpostavka postojanju zdravog kriterija za razlikovanje dobra od zla, istine od neistine, onog što je istinske vrijednosti od onoga što ima varljivu i lažnu korist. I ne samo to; bogobojaznost je i osnova za pravilno usklađivanje našeg načina života naspram svih vrijednosti.
Čovjek ovoga vremena upravo se nalazi pred suštinskim životnim pitanjem: na kojim osnovama graditi vrijednosni kriterij i kako spoznati ono što je stvarna vrijednost za ljudski rod, porodicu i društvo u cjelini?
Islamski vjernik se u ovom pogledu ohrabruje da kroz slijeđenje islamskih normi i čuvanje čistote svoga bića izoštrava sopstveni vrijednosni kriterij. Samo ono srce koje je osnaženo bogobojaznošću može razborito promatrati svijet i život oko sebe i u njemu prepoznati ono što je istina i ono što je vrijedno. Time bogobojaznost kao plemenito vjernikovo svojstvo ima izuzetan značaj ne samo za ahiretski spas nego i siguran zalog još na ovom svijetu.
Bogobojaznost vjernika iskazujemo i izvršavanjem drugih farzova propisanih Kur’anom i Hadisom a među njima značajno mjesto zauzima davanje zekata.
Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “Klanjajte namaz i dajite zekat i što učinite od dobra, naći ćete ga kod Allaha jer Allah vidi šta vi radite.” (El-Bekara, 110)
Neka je salavat i selam na Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., koji je rekao: „Osigurajte vaše imetke davanjem zekata!”
Poštovana braćo!
Kur’ani-kerim nas uči da Zemlja, Nebesa i sve što je na njima pripadaju Uzvišenom Stvoritelju. Stvorivši čovjeka Allah, dž.š., mu je sve potčinio i dao na privremeno korištenje. Osposobivši ga za rad darivao ga je mogućnošću sticanja imetka. Allah, dž.š., Svojim nimetima obasipa čovjeka, čini ga imućnim s ciljem da pomogne druge koje On neimaštinom iskušava.
Mi se davanjem zekata zahvaljujemo Milostivom Gospodaru na neizmjernim blagodatima kojima nas svakodnevno obasipa.
S namjerom da izgradi i usavrši ljudsko biće, ličnost i insansko poimanje Svevišnji Gospodar je učinio zekat jednim od pet temelja vjere islama. Zekatom se čisti imetak, u kome, prema Kur’anu, siromašni imaju svoje pravo, a u isto vrijeme njime se čisti i oplemenjuje ljudska duša, stoga Allah, dž.š., poziva Muhammeda, a.s. pa u Kur’anu kaže:
“Uzmi od imetaka njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš. I moli za njih, molitva tvoja će ih smiriti.” (Et-Tevbe, 103)
Davanjem zekata ljudsko srce se liječi od škrtosti, gramzivosti i neosjetljivosti prema drugima.
Allahov poslanik, Muhammed, a.s., nam poručuje:
„Tri stvari vode čovjeka u propast: gramzivost kojoj se prepušta, hir koji čovjek slijedi i samoljublje.“
Iskreni i bogobojazni vjernik ne škrtari kad su u pitanju prava drugih jer je imetak sebičnog na ovom svijetu lišen Allahovog, dž.š., blagoslova i bereketa. U tom smislu Muhammed, a.s., je rekao:
„Nema dana u kome ljudi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih jedan govori: Bože, nadoknadi onome ko dijeli, a drugi govori – Bože, uništi onoga ko ne dijeli.”
Allah, dž.š., daje blagoslov i bereket imecima onih koji udjeljuju i to im nadoknađuje. U Kur’anu se kaže: “Što god udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Sebe’, 39)
Isto tako nam i Muhammed, a.s., poručuje da izdvajanje propisanog procenta zekata neće umanjiti naš imetak, rekavši: „Na troje ću vam se zakleti i kazat ću vam hadis pa ga upamtite. (1)Zekat neće umanjiti imovinu, (2)niti će čovjeku biti učinjeno nasilje pa se on strpi a da mu Allah, dž.š., neće zbog toga povećati ugled, (3)niti će čovjek otvoriti vrata prosjačenja a da mu pri tome Uzvišeni Allah neće otvoriti vrata siromaštva.”
Dakle, imetak očišćen zekatom ne umanjuje se, već na takvim halal osnovama, on još više raste, dok vrijednost onoga što udijelimo, kako Allahov Poslanik, a.s., kaže, može dostići težinu medinskog brda Uhud: „Uistinu Uzvišeni Allah prima zekat i milostinju i prihvata je Svojom moći, zatim je odgaja kao što neki od vas odgajaju malo ždrijebe sve dok taj zekat ne naraste kao brdo Uhud.”
Zekatom oplemenjen imetak, voljom Gospodara, ponekad se umnožava i do sedam stotina puta, i više, čemu nas uči Kur’ani-kerim: “Oni koji imanja svoja troše na Allahovu Putu sliče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” (El-Bekare, 261)
S druge strane, Allah, dž.š., će onima koji propisno ne daju zekat još na ovom svijetu uskratiti neke Svoje blagodati, što saznajemo iz hadisa: „Nijedan narod neće zanemariti obavezu davanja zekata a da Allah, dž.š., neće taj narod staviti na iskušenje glađu.”
Također, Allah, dž.š., onima koji ne daju zekat prijeti patnjom i na ahiretu: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju.” (Et-Tevbe, 34) “Neka ne misle oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje, da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu biće im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.” (Ali Imran,180)
Dakle, vjernik, savjesnim i redovnim davanjem zekata čuva svoj iman, osigurava svoj imetak od propasti i štiti sebe od nesreće. Vjernik zekat daje čim se ispune uvjeti propisani za zekat zato što se ovaj imovinski ibadet može izvršiti tokom cijele godine, ali je kod nas uobičajeno da se on daje uz Ramazan jer u ovom mubarek mjesecu Uzvišeni Stvoritelj naše ibadete i dobra djela uvećava i prima ih više nego u drugim mjesecima, kako stoji u Poslanikovoj, a.s., ramazanskoj hutbi: „Vaš posao koji obavljate u ovom mjesecu biće primljen kod Allaha.”
Draga i cijenjena braćo!
Velika je uloga zekata u formiranju i razvoju društvene svijesti i odgovornosti. Institucijom zekata islam izgrađuje pojedinca i zajednicu. Shodno sunnetu Muhammeda, a.s., Rijaset islamske zajednice u BiH sa šerijatskog gledišta ima pravo i obavezu da organizira prikupljanje zekata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal, što i čini već dugi niz godina.
Od prikupljenih sredstava finansira se rad vjersko-prosvjetnih ustanova, medresa, akademija i fakulteta koje u potpunosti ili dijelom zavise od davanja zekata.
Nadamo se da ćete vi, džematlije ovoga džemata i ove godine kao i proteklih godina izračunati svoj zekat i odužiti se Allahu, dž.š. Na raspolaganju su vam za to posebno štampani blokovi Rijaseta islamske zajednice, pa budite od onih koji slijede upute. Molimo Allaha, dž.š., da vas nagradi Svojom neizmjernom nagradom.
Milostivi Allahu, smiluj nam se u ovom mubarek mjesecu oprostom grijeha naših i zaštiti nas od vatre džehennemske,
Podari nam imetak i bereket u njemu, učini nas od onih koji pomažu druge i koji koriste svojoj zajednici,
Pomozi nas u činjenju dobra i uvećaj naša dobra djela,
Oplemeni naše duše,
Primi naše namaze, naš post, naš zekat i sadekatul-fitr i uvedi nas u Džennet, tako ti Tvoje milosti
12. 10. 2018./03. safer 1440. h. g. Hutba – Naš jezik Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na Božijeg poslanika, na njegovu porodicu, časne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru. Draga braćo i sestre! Jezik je jedna od velikih blagodati i čudesa Allahovog, dž.š., stvaranja. Po veličini jezik …
18. Juni 2021. / 23. zul-ka’de 1437. h. g. HUTBA – Kurban – historijat i važnost Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom. Neka je mir i Allahov blagoslov na Njegova Poslanika Muhammeda, a.s., na Poslanikovu, a.s., časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike Allahove, dž.š., vjere do Sudnjega dana. Poštovana braćo i sestre! U današnjoj hutbi …
08. 06. 2018./24. ramazan 1439.h. Četvrta ramazanska hutba Hvala Allahu, dž.š., koji u Kur’anu kaže: “I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered na Zemlji, jer Allah …
26. 07.2013./18. ramazan 1434. h.g. Ramazanska hutba br. 3
Zahvaljujemo Allahu, dž.š. što nas je učinio dijelom islamskog Ummeta i što je islamski Ummet odlikovao nad osalim zajednicama. Uzvišeni Allah je rekao: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete…” (Alu ‘Imran,110)
Zahvaljujemo Allahu, dž.š. što je mubarek ramazan odlikovao nad ostalim mjesecima i u njemu propisao post kako bismo bili bogobojazni. On, dž. š., je rekao: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekare, 183)
Zahvaljujemo Allahu, dž.š. što je objavom Kur’ana u ovom časnom mjesecu čovječanstvo obasuo Svojom neizmjernom milošću i putokazom. U Kur’anu se kaže: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.” (El-Bekare, 185)
Poštovani džemate!
Evo nas na trećoj džumi mubarek mjeseca ramazana, tj, u njegovoj drugoj trećini za koji je Muhammed, a.s., kazao da je u njoj Allahov magfiretet tj. oprost grijeha za bogobojazne postače.
Već smo se uveliko saživjeli sa temeljnim ramazanskim ibadetom – postom, ali i drugim njegovim sadržajima koji nas duhovno krijepe i snaže. Stavljajući takvaluk/bogobojaznost kao glavni cilj ramazanskog posta Uzvišeni Allah nam pruža vanrednu priliku da se sopstvenim snagama i odricanjem odgajamo i snažimo karakter naše ličnosti oplemenjujući sebe svojstvom istinskih vjernika: bogobojaznošću i čuvanjem od svake vrst grijeha.
Zašto naš Gospodar insistira na našoj bogobojaznosti?
Odgovor je u Kur’ani-kerimu gdje se kaže: “O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. – A Allahova dobrota je neizmjerna.” (El-Enfal, 29)
Bogobojaznost i čuvanje od grijeha osnovna su pretpostavka postojanju zdravog kriterija za razlikovanje dobra od zla, istine od neistine, onog što je istinske vrijednosti od onoga što ima varljivu i lažnu korist. I ne samo to; bogobojaznost je i osnova za pravilno usklađivanje našeg načina života naspram svih vrijednosti.
Čovjek ovoga vremena upravo se nalazi pred suštinskim životnim pitanjem: na kojim osnovama graditi vrijednosni kriterij i kako spoznati ono što je stvarna vrijednost za ljudski rod, porodicu i društvo u cjelini?
Islamski vjernik se u ovom pogledu ohrabruje da kroz slijeđenje islamskih normi i čuvanje čistote svoga bića izoštrava sopstveni vrijednosni kriterij. Samo ono srce koje je osnaženo bogobojaznošću može razborito promatrati svijet i život oko sebe i u njemu prepoznati ono što je istina i ono što je vrijedno. Time bogobojaznost kao plemenito vjernikovo svojstvo ima izuzetan značaj ne samo za ahiretski spas nego i siguran zalog još na ovom svijetu.
Bogobojaznost vjernika iskazujemo i izvršavanjem drugih farzova propisanih Kur’anom i Hadisom a među njima značajno mjesto zauzima davanje zekata.
Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “Klanjajte namaz i dajite zekat i što učinite od dobra, naći ćete ga kod Allaha jer Allah vidi šta vi radite.” (El-Bekara, 110)
Neka je salavat i selam na Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., koji je rekao: „Osigurajte vaše imetke davanjem zekata!”
Poštovana braćo!
Kur’ani-kerim nas uči da Zemlja, Nebesa i sve što je na njima pripadaju Uzvišenom Stvoritelju. Stvorivši čovjeka Allah, dž.š., mu je sve potčinio i dao na privremeno korištenje. Osposobivši ga za rad darivao ga je mogućnošću sticanja imetka. Allah, dž.š., Svojim nimetima obasipa čovjeka, čini ga imućnim s ciljem da pomogne druge koje On neimaštinom iskušava.
Mi se davanjem zekata zahvaljujemo Milostivom Gospodaru na neizmjernim blagodatima kojima nas svakodnevno obasipa.
S namjerom da izgradi i usavrši ljudsko biće, ličnost i insansko poimanje Svevišnji Gospodar je učinio zekat jednim od pet temelja vjere islama.
Zekatom se čisti imetak, u kome, prema Kur’anu, siromašni imaju svoje pravo, a u isto vrijeme njime se čisti i oplemenjuje ljudska duša, stoga Allah, dž.š., poziva Muhammeda, a.s. pa u Kur’anu kaže:
“Uzmi od imetaka njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš. I moli za njih, molitva tvoja će ih smiriti.” (Et-Tevbe, 103)
Davanjem zekata ljudsko srce se liječi od škrtosti, gramzivosti i neosjetljivosti prema drugima.
Allahov poslanik, Muhammed, a.s., nam poručuje:
„Tri stvari vode čovjeka u propast: gramzivost kojoj se prepušta, hir koji čovjek slijedi i samoljublje.“
Iskreni i bogobojazni vjernik ne škrtari kad su u pitanju prava drugih jer je imetak sebičnog na ovom svijetu lišen Allahovog, dž.š., blagoslova i bereketa. U tom smislu Muhammed, a.s., je rekao:
„Nema dana u kome ljudi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih jedan govori: Bože, nadoknadi onome ko dijeli, a drugi govori – Bože, uništi onoga ko ne dijeli.”
Allah, dž.š., daje blagoslov i bereket imecima onih koji udjeljuju i to im nadoknađuje. U Kur’anu se kaže: “Što god udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Sebe’, 39)
Isto tako nam i Muhammed, a.s., poručuje da izdvajanje propisanog procenta zekata neće umanjiti naš imetak, rekavši:
„Na troje ću vam se zakleti i kazat ću vam hadis pa ga upamtite. (1)Zekat neće umanjiti imovinu, (2)niti će čovjeku biti učinjeno nasilje pa se on strpi a da mu Allah, dž.š., neće zbog toga povećati ugled, (3)niti će čovjek otvoriti vrata prosjačenja a da mu pri tome Uzvišeni Allah neće otvoriti vrata siromaštva.”
Dakle, imetak očišćen zekatom ne umanjuje se, već na takvim halal osnovama, on još više raste, dok vrijednost onoga što udijelimo, kako Allahov Poslanik, a.s., kaže, može dostići težinu medinskog brda Uhud:
„Uistinu Uzvišeni Allah prima zekat i milostinju i prihvata je Svojom moći, zatim je odgaja kao što neki od vas odgajaju malo ždrijebe sve dok taj zekat ne naraste kao brdo Uhud.”
Zekatom oplemenjen imetak, voljom Gospodara, ponekad se umnožava i do sedam stotina puta, i više, čemu nas uči Kur’ani-kerim:
“Oni koji imanja svoja troše na Allahovu Putu sliče na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” (El-Bekare, 261)
S druge strane, Allah, dž.š., će onima koji propisno ne daju zekat još na ovom svijetu uskratiti neke Svoje blagodati, što saznajemo iz hadisa:
„Nijedan narod neće zanemariti obavezu davanja zekata a da Allah, dž.š., neće taj narod staviti na iskušenje glađu.”
Također, Allah, dž.š., onima koji ne daju zekat prijeti patnjom i na ahiretu:
“Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju.” (Et-Tevbe, 34)
“Neka ne misle oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje, da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu biće im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.” (Ali Imran,180)
Dakle, vjernik, savjesnim i redovnim davanjem zekata čuva svoj iman, osigurava svoj imetak od propasti i štiti sebe od nesreće.
Vjernik zekat daje čim se ispune uvjeti propisani za zekat zato što se ovaj imovinski ibadet može izvršiti tokom cijele godine, ali je kod nas uobičajeno da se on daje uz Ramazan jer u ovom mubarek mjesecu Uzvišeni Stvoritelj naše ibadete i dobra djela uvećava i prima ih više nego u drugim mjesecima, kako stoji u Poslanikovoj, a.s., ramazanskoj hutbi:
„Vaš posao koji obavljate u ovom mjesecu biće primljen kod Allaha.”
Draga i cijenjena braćo!
Velika je uloga zekata u formiranju i razvoju društvene svijesti i odgovornosti. Institucijom zekata islam izgrađuje pojedinca i zajednicu.
Shodno sunnetu Muhammeda, a.s., Rijaset islamske zajednice u BiH sa šerijatskog gledišta ima pravo i obavezu da organizira prikupljanje zekata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal, što i čini već dugi niz godina.
Od prikupljenih sredstava finansira se rad vjersko-prosvjetnih ustanova, medresa, akademija i fakulteta koje u potpunosti ili dijelom zavise od davanja zekata.
Nadamo se da ćete vi, džematlije ovoga džemata i ove godine kao i proteklih godina izračunati svoj zekat i odužiti se Allahu, dž.š. Na raspolaganju su vam za to posebno štampani blokovi Rijaseta islamske zajednice, pa budite od onih koji slijede upute. Molimo Allaha, dž.š., da vas nagradi Svojom neizmjernom nagradom.
Milostivi Allahu, smiluj nam se u ovom mubarek mjesecu oprostom grijeha naših i zaštiti nas od vatre džehennemske,
Podari nam imetak i bereket u njemu, učini nas od onih koji pomažu druge i koji koriste svojoj zajednici,
Pomozi nas u činjenju dobra i uvećaj naša dobra djela,
Oplemeni naše duše,
Primi naše namaze, naš post, naš zekat i
sadekatul-fitr i uvedi nas u Džennet, tako ti Tvoje milosti
Amin, ja Rabbel-alemin!
Related Posts
Hutba – Jeli naša kuća islamska
Hutba – Naš jezik
12. 10. 2018./03. safer 1440. h. g. Hutba – Naš jezik Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na Božijeg poslanika, na njegovu porodicu, časne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru. Draga braćo i sestre! Jezik je jedna od velikih blagodati i čudesa Allahovog, dž.š., stvaranja. Po veličini jezik …
Kurban – historijat i važnost
18. Juni 2021. / 23. zul-ka’de 1437. h. g. HUTBA – Kurban – historijat i važnost Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom. Neka je mir i Allahov blagoslov na Njegova Poslanika Muhammeda, a.s., na Poslanikovu, a.s., časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike Allahove, dž.š., vjere do Sudnjega dana. Poštovana braćo i sestre! U današnjoj hutbi …
Četvrta ramazanska hutba
08. 06. 2018./24. ramazan 1439.h. Četvrta ramazanska hutba Hvala Allahu, dž.š., koji u Kur’anu kaže: “I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered na Zemlji, jer Allah …