Hvala
Allahu, Gospodaru svih svjetova, na nimetima kojima nas svakodnevno obasipa,
Koji nas je uputio ka nuru Islama, i učinio muslimanima.
Neka
je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu časnu
porodicu, plemenite ashabe i sve one koji ih slijede u dobru
Draga i poštovana braćo, pred nama su dva
mjeseca koji predstavljaju vjesnike i nagovještavače dolaska blagoslovljenog
mjeseca ramazana. Ova dva mjeseca su redžeb i ša’ban. Kada bi nastupio mjesec redžeb Muhammed,
a.s., bi učio sljedeću dovu:
“Allahumme barik lena fi
redžebe ve ša’bane ve belligna ramadan.”
(“Allahu moj, blagoslovi
nam redžeb i ša’ban i omogući nam da dočekamo ramazan.”)
Mjesec redžeb je jedan od četiri sveta mjeseca u kojima
je zabranjeno prolijevanje krvi ili zveckanje oružjem. U Kur’anu se kaže:“Broj
mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i
Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!“ (Et-Tevbe,
36)
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, u četvrtak,
04. redžeba 1439. god. po H., odnosno 22. marta 2018. godine, s akšam-namazom,
nastupila je prva u nizu mubarek noći, Lejletu-r-regaib ili kod nas poznata kao
Noć želja. Obilježava se uoči prvog petka u mjesecu redžebu.
Lejletu-r-regaib jedna je od odabranih noći, a po
islamskom učenju, predstavlja potvrdu Allahove milosti prema čovjeku.
Lejletu-r-regaib je i noć dova, želja i nade.
Imajući na umu da je dova Allahu, dž. š., bila i ostala spona i most koji
povezuje Stvoritelja i Njegovo stvorenje. Dova je posebno potrebna današnjem
čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orjentaciju i islamsku
ravnotežu između duhovnog i materijalnog.
U islamskom kalendaru, noć Lejletu-r-regaib,
Lejletu-l-mi’radž, Lejletu-l-berat i Lejletu-l-kadr, su odabranije u odnosu na
ostale noći u godini, te se shodno tome one obilježavaju na način pojačanog
ibadeta, dobrovoljnih namaza i učenja Kur’ana. Dani i noći mubarek mjeseci
redžeba i ša’bana su vijesnici nadolazećim danima ramazana.
Hadž je peta islamska dužnost propisan muslimanima. Kur’an
kaže: „Hadž je u poznatim mjesecima, pa onaj ko se obaveže u toku njih
obaviti hadž ne može imati spolni odnos, ružno što činiti, niti ulaziti u
prepirke u toku hadža. A za dobro koje učinite Allah zna.
Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost! I Mene se bojte – vi,
razumom obdareni!” (El-Bekare-197) Draga-braćo,! O svim ibadetima treba govoriti uvijek i redovno, tako da se
ništa ne zapostavi. Svaki ibadet ima svoje zahtjeve. Hadž ima i duhovne i
fizičke komponente, kao i materijalne zadatke i obaveze. Pored svega, onaj ko
se obaveže obaviti hadž mora strogo voditi brigu o svim djelovima, ruknovima
hadža.
Hadž traži od onoga ko ga izvršava i određene
napore. Kao prvo to je putovanje na koje se mora biti spremno. Svaki put ima i
svoje troškove, ima svoje poteškoće na koje hadžija mora biti spreman. Mora se
dakle opskrbiti, a Allah dž.š. kaže: ”Za put se opskrbite, a
najbolja je opskrba bogobojaznost!” (El-Bekare 197.)
Svakako da onaj ko se
odluči obaviti hadž, treba da je zreo i svjestan radi čega ide na put. Hadž
nije ekskurzija niti turističko putovanje na koju se ide iz nekakve
radoznalosti, iako i u hadžu ima i ta komponenta. Hadžija, prije svega, mora
biti svjestan odgovornosti preuzete sa nijetom hadža.
Zato nam Allah, dž.š., i
poručuje u Kur’anu, a.š., da nam je za takav put nabolja opskrba bogobojaznost.
Bogobojaznost je ono što treba svaki musliman izgrađivati, i koji ide na hadž i
koji ne ide, ali za hadžiju je to od izuzetne važnosti. Ako se čovjek boji
Allaha, dž.š., i sa tim osjećanjem ide izvršiti tu petu islamsku dužnost, onda
će zasigurno sve nedaće na koje naiđe na tom uzvišenom putu lakše podnijeti.
Od Ebu Hurejre se prenosi
da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ko hodočasti ovaj Hram, a ne
sastane se sa ženom, niti što nevaljalo uradi, oslobodio se grijeha kao na dan
kada ga je majka rodila.”
Sve hadžije idu na hadž
prvenstveno zato što je to neredba Allaha, dž.š., ali i velika većina žudi za
tim da se oslobodi nakupljenih grijeha. Ovo je dobra motivacija i tu pruženu
mogućnost treba iskoristiti, ali i strogo paziti da se ne izgovaraju loše riječi,
da se ne psuje i ne prepire jer nam i za to Muhammed a.s. poručuje: “Psovati
muslimana nevaljao je (nemoralan) čin, a boriti se protiv muslimana čin je
nevjerstva.”
Materijalna opskrba je
također važna, ali je nju ipak lakše obezbijediti nego li se pripremiti
duhovno, jer da su u pitanju samo pare ovdje bismo imali koliko džematlija
toliko i hadžija, ali Allah, dž.š., zna zašto nije tako. Kako se iz ovih ajeta i hadisa vidi, svi mi imamo obavezu pripremiti se za put,
obilazak svetih mjesta svih muslimana svijeta.
Na hadž muslimani idu da
bi bili sačuvani i pogrešno je postavljanje teze kako je teško sačuvati hadž. Valjda
hadž čuva onoga ko ga obavi.
Isto tako pogrešna je
pretpostavka da se na hadž ide što stariji kako bi bio sigurniji kada se vrati
sa hadža da neće više griješiti. Naša je obaveza imati nijet obaviti hadž onda kada nam prvi
puta bude prava mogućnost, jer može Allah dati da ne bude druge prilike. Zato
je rizično odlagati obavljanje hadža.
Hadž ima i mnogo više
vrijednosti od onih koje mi poznajemo u našem svakodnevnom razmišljanju i
doživljavanju. Na hadž dolaze muslimani iz cijelog svijeta, tako da je to jedan
pravi kongres muslimana svijeta. Nažalost, muslimani slabo koriste blagodat hadža koju
nam je Allah, dž.š., podario.
Na hadž dolaze i siromašni i bogati, i obični podanici i kraljevi,
ali zbog ćefina tj. ihrama koje nose na sebi, ne razaznaju se nikakve razlike
ko kojem staležu pripada. O ovoj temi će, inšaAllah, biti još govora u hutbama
koje slijede.
Neka nam je Allah, dž.š., na pomoći da ibadete ispravno shvatamo I
izvršavamo. Amin!
HUTBA ZA PETAK 25. DECEMBAR 2020. / 10. DŽUMADEL -ULA 1442. H. G. HUTBA – BUDIMO DRUGAČIJI HVALA ALLAHU, DŽ.Š., NA SVIM BLAGODATIMA KOJIMA NAS JE OPSKRBIO I KOJI MEĐU SVOJIM ROBOVIMA PRAVI RAZLIKE PO KRITERIJU STEPENA NJIHOVE ODANOSTI NJEMU, A SALAVAT I SELAM ŠALJEMO NJEGOVOM POSLANIKU, MUHAMMEDU, A.S., KOJI NAS JE NAUČIO KAKO DA [...]
23. 08. 2013./09. Šewwal 1434. h. g. HADŽDŽ – Peta islamska dužnost Ponukan 55-im ajetom kur’anskog poglavlja ”Ez-Zarijat” u kojem Uzvišeni Allah veli: “WE ZEKKIR FEINNEZ-ZIKRA TENFE’UL-MU’MINIIN” (“Kazuj i oponinji jer bez sumnje opomena koristi onima koji vjeruju (ALLAHA)…” odlučio sam da kažem o HADŽDŽU nešto više jer je činjenica da veliki broj …
4. maj 2018./18. ša’ban 1439. h.g. Hutba – Dana džamija Neka je beskrajna hvala Allahu, Uzvišenom, Milostivom. Samo Njega obožavamo i samo od Njega pomoć tražimo. Neka je neprestalni Allahov salavat i selam na posljednjeg poslanika, Muhammeda, a.s., kojeg je poslao kao milost svim svjetovima. Salavat i selam su na njegovu porodicu, ashabe, naše šehide …
HUTBA REISU-L-ULEME U CAREVOJ DŽAMIJI U SARAJEVU Petak, 18. juli 2014./21. ramazan 1435. Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela naših. Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi …
HUTBA – Razmišljamo li o hadžu
23. mart 2018./05. redžeb 1438.
HUTBA – Razmišljamo li o hadžu
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, na nimetima kojima nas svakodnevno obasipa, Koji nas je uputio ka nuru Islama, i učinio muslimanima.
Neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve one koji ih slijede u dobru
Draga i poštovana braćo, pred nama su dva mjeseca koji predstavljaju vjesnike i nagovještavače dolaska blagoslovljenog mjeseca ramazana. Ova dva mjeseca su redžeb i ša’ban. Kada bi nastupio mjesec redžeb Muhammed, a.s., bi učio sljedeću dovu:
“Allahumme barik lena fi redžebe ve ša’bane ve belligna ramadan.”
(“Allahu moj, blagoslovi nam redžeb i ša’ban i omogući nam da dočekamo ramazan.”)
Mjesec redžeb je jedan od četiri sveta mjeseca u kojima je zabranjeno prolijevanje krvi ili zveckanje oružjem. U Kur’anu se kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!“ (Et-Tevbe, 36)
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, u četvrtak, 04. redžeba 1439. god. po H., odnosno 22. marta 2018. godine, s akšam-namazom, nastupila je prva u nizu mubarek noći, Lejletu-r-regaib ili kod nas poznata kao Noć želja. Obilježava se uoči prvog petka u mjesecu redžebu.
Lejletu-r-regaib jedna je od odabranih noći, a po islamskom učenju, predstavlja potvrdu Allahove milosti prema čovjeku.
Lejletu-r-regaib je i noć dova, želja i nade. Imajući na umu da je dova Allahu, dž. š., bila i ostala spona i most koji povezuje Stvoritelja i Njegovo stvorenje. Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orjentaciju i islamsku ravnotežu između duhovnog i materijalnog.
U islamskom kalendaru, noć Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-mi’radž, Lejletu-l-berat i Lejletu-l-kadr, su odabranije u odnosu na ostale noći u godini, te se shodno tome one obilježavaju na način pojačanog ibadeta, dobrovoljnih namaza i učenja Kur’ana. Dani i noći mubarek mjeseci redžeba i ša’bana su vijesnici nadolazećim danima ramazana.
Hadž je peta islamska dužnost propisan muslimanima. Kur’an kaže: „Hadž je u poznatim mjesecima, pa onaj ko se obaveže u toku njih obaviti hadž ne može imati spolni odnos, ružno što činiti, niti ulaziti u prepirke u toku hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost! I Mene se bojte – vi, razumom obdareni!” (El-Bekare-197)
Draga-braćo,! O svim ibadetima treba govoriti uvijek i redovno, tako da se ništa ne zapostavi. Svaki ibadet ima svoje zahtjeve. Hadž ima i duhovne i fizičke komponente, kao i materijalne zadatke i obaveze. Pored svega, onaj ko se obaveže obaviti hadž mora strogo voditi brigu o svim djelovima, ruknovima hadža.
Hadž traži od onoga ko ga izvršava i određene napore. Kao prvo to je putovanje na koje se mora biti spremno. Svaki put ima i svoje troškove, ima svoje poteškoće na koje hadžija mora biti spreman. Mora se dakle opskrbiti, a Allah dž.š. kaže: ”Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost!” (El-Bekare 197.)
Svakako da onaj ko se odluči obaviti hadž, treba da je zreo i svjestan radi čega ide na put. Hadž nije ekskurzija niti turističko putovanje na koju se ide iz nekakve radoznalosti, iako i u hadžu ima i ta komponenta. Hadžija, prije svega, mora biti svjestan odgovornosti preuzete sa nijetom hadža.
Zato nam Allah, dž.š., i poručuje u Kur’anu, a.š., da nam je za takav put nabolja opskrba bogobojaznost. Bogobojaznost je ono što treba svaki musliman izgrađivati, i koji ide na hadž i koji ne ide, ali za hadžiju je to od izuzetne važnosti. Ako se čovjek boji Allaha, dž.š., i sa tim osjećanjem ide izvršiti tu petu islamsku dužnost, onda će zasigurno sve nedaće na koje naiđe na tom uzvišenom putu lakše podnijeti.
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Ko hodočasti ovaj Hram, a ne sastane se sa ženom, niti što nevaljalo uradi, oslobodio se grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.”
Sve hadžije idu na hadž prvenstveno zato što je to neredba Allaha, dž.š., ali i velika većina žudi za tim da se oslobodi nakupljenih grijeha. Ovo je dobra motivacija i tu pruženu mogućnost treba iskoristiti, ali i strogo paziti da se ne izgovaraju loše riječi, da se ne psuje i ne prepire jer nam i za to Muhammed a.s. poručuje: “Psovati muslimana nevaljao je (nemoralan) čin, a boriti se protiv muslimana čin je nevjerstva.”
Materijalna opskrba je također važna, ali je nju ipak lakše obezbijediti nego li se pripremiti duhovno, jer da su u pitanju samo pare ovdje bismo imali koliko džematlija toliko i hadžija, ali Allah, dž.š., zna zašto nije tako.
Kako se iz ovih ajeta i hadisa vidi, svi mi imamo obavezu pripremiti se za put, obilazak svetih mjesta svih muslimana svijeta.
Na hadž muslimani idu da bi bili sačuvani i pogrešno je postavljanje teze kako je teško sačuvati hadž. Valjda hadž čuva onoga ko ga obavi.
Isto tako pogrešna je pretpostavka da se na hadž ide što stariji kako bi bio sigurniji kada se vrati sa hadža da neće više griješiti. Naša je obaveza imati nijet obaviti hadž onda kada nam prvi puta bude prava mogućnost, jer može Allah dati da ne bude druge prilike. Zato je rizično odlagati obavljanje hadža.
Hadž ima i mnogo više vrijednosti od onih koje mi poznajemo u našem svakodnevnom razmišljanju i doživljavanju. Na hadž dolaze muslimani iz cijelog svijeta, tako da je to jedan pravi kongres muslimana svijeta. Nažalost, muslimani slabo koriste blagodat hadža koju nam je Allah, dž.š., podario.
Na hadž dolaze i siromašni i bogati, i obični podanici i kraljevi, ali zbog ćefina tj. ihrama koje nose na sebi, ne razaznaju se nikakve razlike ko kojem staležu pripada. O ovoj temi će, inšaAllah, biti još govora u hutbama koje slijede.
Neka nam je Allah, dž.š., na pomoći da ibadete ispravno shvatamo I izvršavamo. Amin!
Ismet zejnelović, imam ZBGA
Related Posts
HUTBA – BUDIMO DRUGAČIJI
HADŽDŽ – Peta islamska dužnost
23. 08. 2013./09. Šewwal 1434. h. g. HADŽDŽ – Peta islamska dužnost Ponukan 55-im ajetom kur’anskog poglavlja ”Ez-Zarijat” u kojem Uzvišeni Allah veli: “WE ZEKKIR FEINNEZ-ZIKRA TENFE’UL-MU’MINIIN” (“Kazuj i oponinji jer bez sumnje opomena koristi onima koji vjeruju (ALLAHA)…” odlučio sam da kažem o HADŽDŽU nešto više jer je činjenica da veliki broj …
Hutba – Dana džamija
4. maj 2018./18. ša’ban 1439. h.g. Hutba – Dana džamija Neka je beskrajna hvala Allahu, Uzvišenom, Milostivom. Samo Njega obožavamo i samo od Njega pomoć tražimo. Neka je neprestalni Allahov salavat i selam na posljednjeg poslanika, Muhammeda, a.s., kojeg je poslao kao milost svim svjetovima. Salavat i selam su na njegovu porodicu, ashabe, naše šehide …
HUTBA REISU-L-ULEME U CAREVOJ DŽAMIJI U SARAJEVU Petak, 18. juli 2014./21. ramazan 1435.
HUTBA REISU-L-ULEME U CAREVOJ DŽAMIJI U SARAJEVU Petak, 18. juli 2014./21. ramazan 1435. Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela naših. Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi …