“Oni koji imetke svoje troše na Allahovom putu liče na onoga ko posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah će onome kome hoće dati i više. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” (el-Bekara, 261)
Draga braćo!
Ramazanski dani i noći osvjetljavaju svojim nurom mu’minska srca, razvijaju u nama snagu imana i pojačavaju želju i odlučnost da ostanemo i ustrajemo na islamskom putu, na putu Istine. Ramazan je mjesec koji oplemenjuje naše misli i želje i podstiče nas da razmislimo o sebi, svojoj djeci i porodici, o rodbini, o muslimanima u Bosni i Hercegovini i o muslimanima cijeloga svijeta, jer mi smo Ummet Muhammeda, a.s.
Da bismo shvatili značaj solidarnosti, humanosti, dobročinstva i milosrđa u islamu, trebamo znati nekoliko činjenica o kojima Kur’an, a.š., govori. Prije svega, mora nam biti jasno da rađanje i umiranje, život i smrt, nastajanje i nestajanje, ima za cilj da obznani, pokaže i potvrdi ko će više dobra učiniti. Kur’anska poruka glasi:
„Allah je Onaj koji je dao smrt i život, da bi iskušao koji od vas će bolje postupati. On je Silni, Onaj koji prašta.” (el-Mulk, 2)
Drugo, što uvijek trebamo imati na umu, jeste, da je Allah, dž.š., stvorio ljude da bi spoznali svog Stvoritelja i da bi Ga iskreno i sa zahvalnošću vjerovali. Allah, dž.š., kaže:
“Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane. Opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki.” (ez-Zârijât, 56-58)
Naši safovi koji su, posebno u ramazanu veći, čvršći, zbijeniji i jači, trebaju razvitikod nas svijest da su muslimani braća, bez obzira gdje živjeli, kojim jezikom govorili i kojoj rasi pripadali. Muslimani su jedan narod. Mi smo ummet koga povezuju Kur’an i Sunnet, mi smo kao jedno tijelo i duša. Na sve ovo simbolično ukazuju: namaz i džemat, ramazan i sadekatul-fitr, zekat i sadaka, hadž i kurban.
Nekada se neozbiljno i neodgovorno odnosimo prema osnovnim islamskim dužnostima. Napomenut ću samo zekat, koji se može davati u toku cijele godine, a kod nas je običaj da se najčšće daje u toku ramazana.
Svakom muslimanu i muslimanki mora biti jasno da su dužni dati zekat, ako u toku godine posjeduju imovinu u novcu, robi, stoci, poljoprivrednim proizvodima, raznim dragocjenostima i vrijednostima koje nisu neophodne za jedan normalan život, a vrijednost te imovine prelazi količinom nisaba. Nisab ove godine iznosi $4010,00, što znači da svako ko ima imovine u toj i većoj vrijednosti dužan je dati zekat, i to 2,5% na ukupnu vrijednost onoga što posjeduje i vrstama imovine na koje se obračunava zekat.
Na više mjesta u Kur’anu Allah, dž.š., naređuje obavljanje namaza i davanje zekata, napominjući da su i raniji narodi i poslanici bili zaduženi ovim obavezama:
“I spomeni u Knjizi Ismaila. On je ispunjavao dato obećanje i je bio poslanik, vjerovjesnik. I tražio je od čeljadi svoje da namaz obavljaju i da zekat daju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan.”(Merjem, 54-55)
Još prije više decenija muslimani naših krajeva postali su i ostali svjesni, da su medrese, islamske akademije i Fakultet islamskih nauka jedan od temeljaca našeg identiteta i snažna poluga jačanja naših džemata, od kojih najviše zavisi opstanak i snaga našeg naroda. Baš zato su najsvjesniji pripadnici naše Islamske zajednice davali i daju zekat i sadekatul-fitr za ove naše najznačajnije odgojno-obrazovne institucije.
Još je značajno da znamo i upamtimo sljedeće: Procenat od 2,5% kojim dajemo zekat i sadekatul-fitr ne pripadaju našoj imovini, nego drugima, što znači da taj dio ne smijemo zadržati za sebe, jer je Allah, dž.š.,tako odredio, a Njemu smo se dužni pokoravati.
Zekatom čistimo našu imovinu i trajno je osiguravamo, a sadekatul-fitrom otvaramo put da naš post kod Allaha, dž.š., bude primljen, jer, kako se kaže u Poslanikovom, a.s., hadisu, …post lebdi između neba i zemlje, sve dok se ne dâ sadekatul-fitr.
Zekat, sadekatul-fitr, sadaka i ostali oblici milosrđa odstranjuju mnoge nesreće i teška iskušenja. Najbolja sigurnost i osiguranje imovine jeste davanje zekata.
Prenosi se da je Resulullah, a.s., rekao:
“Ako daš zekat na svoju imovinu odstranio si od sebe zlo i nesreću.”
A u drugom hadisu se prenosi da je Muhammed, a.s., rekao:
“Osigurajte svoje imetke davanjem zekata.”
Temelj, osnova i motiv za svako dobro djelo, za dobročinstvo i milosrđe, treba da bude iskrena vjera i duboko saznanje da sve što čovjek ima, treba da koristi drugim ljudima. Allah, dž.š., daje blagodati kao dar i poklon da bi u tome osjetili radost i olakšanje svi ljudi, a ne samo pojedinci.
Kada je Sulejmanu, a.s., donesen prijesto kraljice Belkise, on je bio oduševljen i tom prilikom rekao, kako Kur’an prenosi:
“Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskušava, da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. A koje zahvalan, u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan, pa Gospodar moj je neovisan i plemenit.” (en-Neml, 40)
Kako vidimo iz ovih kur’anskih riječi, Sulejman, a.s., ne kaže: “Ovo je moja zasluga, moje pravo, moja sposobnost i mudrost”, nego kaže: “Ovo je dar mog Stvoritelja!” Dakle, čineći dobra i humana djela, mu’min zahvaljuje Allahu Uzvišenom, svome Stvoritelju i Dobročinitelju, čime potvrđuje iskrenost imana i snagu svog morala.
Zanimljiv je primjer drugog halife hazreti Omera, r.a.: U njegovo vrijeme, dvije godine uzastopno bile su sušne, nerodne i teške godine. Hazreti Omer, r.a., u znak solidarnosti sa svojim narodom, cijelo vrijeme je jeo hljeb s malo ulja. Jedan od ashaba je u tom vremenu zaklao ovcu, i komad mesa je odnio halifi, koji je već bio i fizički oslabio. Hazreti Omer je odbio poklon i rekao: “Kada svaki stanovnik Medine okusi meso, tek onda i posljednji koji će to učiniti, bit će Omer.”
Pred ovim islamskim vladarom i njegovim djelom, padaju u sjenu i postaju mali i beznačajni mnogi kasniji vladari u prošlosti, sadašnjosti i u budućnosti.
Dajući zekat, sadaku i raznim drugim oblicima dobročinstva, mu’mini se bore i pobjeđuju svoje unutarnje slabosti, kao što su: samoljublje, oholost, škrtost i sebičnost. U tom smislu Kur’an iznosi slikovite primjere. Evo jednog od njih:
U suri “El-Kehf” govori se o dva čovjeka koji su imali bašče. Jedan od njih oholo i hvalisavo kaže drugom:
“Ja sam od tebe bogatiji i jačeg sam roda.” (el-Kehf, 34)
A ovaj drugi, koji je bio iskreni vjernik, upozorava ga i kaže mu: “Kada si vidio plodove zašto nisi rekao: Mašallah, to mi je Allah darovao?”
Nakon kraćeg vremena, plodovi u bašči oholog i hvalisavog čovjeka su propali i nestali. Zašto se to dogodilo? Zato što je hvalisavac bio nezahvalan Allahu, dž.š., zato što je smatrao da blagodati i plodovi pripadaju samo njemu i nikome više i da je to samo njegova zasluga.
Dakle, uzrok propasti je bila sebičnost, oholost i škrtost.
Imajući u vidu mnoge navedene primjere, mu’mini svojim zekatom, sadekatul-fitrom, sadakom i ostalim vrstama dobročinstva, osiguravaju i štite svoju imovinu, svoju čast i svoja ostala dobra djela, jer znaju da milosrđe i humanost ne umanjuju, nego povećavaju imovinu i blagodati.
Prenosi veliki ashab Ebu Hurejre, r.a., da je Resulullah, s.a., rekao: “Svakog dana kada ljudi osvanu, pojavljuju se dva meleka, od kojih jedan čini dovu riječima: – ‘Gospodaru naš, nadoknadi onome ko dobročinstvo čini.’
A drugi melek čini drugu dovu, riječima: – ‘Gospodaru naš, uništi imovinu onoga ko dobročinstvo ne čini.’”
Oni koji ne mogu činiti dobročinstvo svojom imovinom zato što je nemaju, mogu učiniti dobročinstvo lijepom riječju, iskrenim savjetom, prijateljskim druženjem, raznim vidovima brige i pažnje, koja na prvi pogled može biti mala i beznačajna.
Dobra djela se u suštini ne dijele na mala i velika, nego na iskrena i licemjerna, na djela koja su učinjena u ime Allaha Uzvišenog, ili u ime vlastitog cilja i interesa, a u tom slučaju djela nemaju trajnu i istinsku vrijednost.
Molimo Allaha, dž.š., da nam ojača iman, i da naše ramazanske ibadete ukabuli i upiše u naša dobra djela. Amin!
10. april 2015./21. džumade-l-uhra 1436. h. g. HUTBA – Znanje i postupanje Hvala Allahu Gospodaru svega stvorenoga, na blagodatima Vjere i Upute. Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhameda, a.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike islama. Poštovani džema’ate, draga braćo. Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “O vjernici! Zašto govorite ono …
23. novembar 2018/15. rebiul-evvel 1440. Hutba – NAJLJEPŠI UZOR Hvala Allahu, dž.š., na nimetima i blagodatima kojima nas je počastio, i neka je salavat i selam na Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, njegove ashabe i sljedbenike, sve do sudnjeg dana. Poštovani džema’ate, draga braćo i sestre! Želja mi je da ovom …
02. mart 2018. /14. džumadel-uhra 1439. h. g. Hutba džume namaza –Gdje su svi naši prethodnici Sva zahvala pripada Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Od Njega pomoći, oprosta i upute tražimo. Koga Allah, dž.š., uputi na pravi put on je doista upućen, a koga Allah, dž.š., u zabludi ostavi niko mu ne može na pravi …
Esselamu alejkum poštovane džematlije. Sutra, 31. jula 2020. je kurban bajram. Bajram namaz klanjaćemo vani, na sportskom terenu u 7:00 am. U slučaju kiše bajram ćemo klanjati u sali. Zbog poštovanja mjera zaštite od virusa, u sali može u isto vrijeme klanjati oko 200 ljudi. U slučaju potrebe, klanjaćemo u više navrata, svakih pola sata. [...]
Ramazanska hutba br. 4 – ZEKAT, I SADAKATUL-FITR
02. avgust 2013./25. ramazan 1434. h.g.
Ramazanska hutba br. 4 – ZEKAT, I SADAKATUL-FITR
“Oni koji imetke svoje troše na Allahovom putu liče na onoga ko posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah će onome kome hoće dati i više. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” (el-Bekara, 261)
Draga braćo!
Ramazanski dani i noći osvjetljavaju svojim nurom mu’minska srca, razvijaju u nama snagu imana i pojačavaju želju i odlučnost da ostanemo i ustrajemo na islamskom putu, na putu Istine. Ramazan je mjesec koji oplemenjuje naše misli i želje i podstiče nas da razmislimo o sebi, svojoj djeci i porodici, o rodbini, o muslimanima u Bosni i Hercegovini i o muslimanima cijeloga svijeta, jer mi smo Ummet Muhammeda, a.s.
Da bismo shvatili značaj solidarnosti, humanosti, dobročinstva i milosrđa u islamu, trebamo znati nekoliko činjenica o kojima Kur’an, a.š., govori. Prije svega, mora nam biti jasno da rađanje i umiranje, život i smrt, nastajanje i nestajanje, ima za cilj da obznani, pokaže i potvrdi ko će više dobra učiniti. Kur’anska poruka glasi:
„Allah je Onaj koji je dao smrt i život, da bi iskušao koji od vas će bolje postupati. On je Silni, Onaj koji prašta.” (el-Mulk, 2)
Drugo, što uvijek trebamo imati na umu, jeste, da je Allah, dž.š., stvorio ljude da bi spoznali svog Stvoritelja i da bi Ga iskreno i sa zahvalnošću vjerovali. Allah, dž.š., kaže:
“Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane. Opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki.” (ez-Zârijât, 56-58)
Naši safovi koji su, posebno u ramazanu veći, čvršći, zbijeniji i jači, trebaju razviti kod nas svijest da su muslimani braća, bez obzira gdje živjeli, kojim jezikom govorili i kojoj rasi pripadali. Muslimani su jedan narod. Mi smo ummet koga povezuju Kur’an i Sunnet, mi smo kao jedno tijelo i duša. Na sve ovo simbolično ukazuju: namaz i džemat, ramazan i sadekatul-fitr, zekat i sadaka, hadž i kurban.
Nekada se neozbiljno i neodgovorno odnosimo prema osnovnim islamskim dužnostima. Napomenut ću samo zekat, koji se može davati u toku cijele godine, a kod nas je običaj da se najčšće daje u toku ramazana.
Svakom muslimanu i muslimanki mora biti jasno da su dužni dati zekat, ako u toku godine posjeduju imovinu u novcu, robi, stoci, poljoprivrednim proizvodima, raznim dragocjenostima i vrijednostima koje nisu neophodne za jedan normalan život, a vrijednost te imovine prelazi količinom nisaba. Nisab ove godine iznosi $4010,00, što znači da svako ko ima imovine u toj i većoj vrijednosti dužan je dati zekat, i to 2,5% na ukupnu vrijednost onoga što posjeduje i vrstama imovine na koje se obračunava zekat.
Na više mjesta u Kur’anu Allah, dž.š., naređuje obavljanje namaza i davanje zekata, napominjući da su i raniji narodi i poslanici bili zaduženi ovim obavezama:
“I spomeni u Knjizi Ismaila. On je ispunjavao dato obećanje i je bio poslanik, vjerovjesnik. I tražio je od čeljadi svoje da namaz obavljaju i da zekat daju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan.” (Merjem, 54-55)
Još prije više decenija muslimani naših krajeva postali su i ostali svjesni, da su medrese, islamske akademije i Fakultet islamskih nauka jedan od temeljaca našeg identiteta i snažna poluga jačanja naših džemata, od kojih najviše zavisi opstanak i snaga našeg naroda. Baš zato su najsvjesniji pripadnici naše Islamske zajednice davali i daju zekat i sadekatul-fitr za ove naše najznačajnije odgojno-obrazovne institucije.
Još je značajno da znamo i upamtimo sljedeće: Procenat od 2,5% kojim dajemo zekat i sadekatul-fitr ne pripadaju našoj imovini, nego drugima, što znači da taj dio ne smijemo zadržati za sebe, jer je Allah, dž.š., tako odredio, a Njemu smo se dužni pokoravati.
Zekatom čistimo našu imovinu i trajno je osiguravamo, a sadekatul-fitrom otvaramo put da naš post kod Allaha, dž.š., bude primljen, jer, kako se kaže u Poslanikovom, a.s., hadisu, …post lebdi između neba i zemlje, sve dok se ne dâ sadekatul-fitr.
Zekat, sadekatul-fitr, sadaka i ostali oblici milosrđa odstranjuju mnoge nesreće i teška iskušenja. Najbolja sigurnost i osiguranje imovine jeste davanje zekata.
Prenosi se da je Resulullah, a.s., rekao:
“Ako daš zekat na svoju imovinu odstranio si od sebe zlo i nesreću.”
A u drugom hadisu se prenosi da je Muhammed, a.s., rekao:
“Osigurajte svoje imetke davanjem zekata.”
Temelj, osnova i motiv za svako dobro djelo, za dobročinstvo i milosrđe, treba da bude iskrena vjera i duboko saznanje da sve što čovjek ima, treba da koristi drugim ljudima. Allah, dž.š., daje blagodati kao dar i poklon da bi u tome osjetili radost i olakšanje svi ljudi, a ne samo pojedinci.
Kada je Sulejmanu, a.s., donesen prijesto kraljice Belkise, on je bio oduševljen i tom prilikom rekao, kako Kur’an prenosi:
“Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskušava, da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. A koje zahvalan, u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan, pa Gospodar moj je neovisan i plemenit.” (en-Neml, 40)
Kako vidimo iz ovih kur’anskih riječi, Sulejman, a.s., ne kaže: “Ovo je moja zasluga, moje pravo, moja sposobnost i mudrost”, nego kaže: “Ovo je dar mog Stvoritelja!” Dakle, čineći dobra i humana djela, mu’min zahvaljuje Allahu Uzvišenom, svome Stvoritelju i Dobročinitelju, čime potvrđuje iskrenost imana i snagu svog morala.
Zanimljiv je primjer drugog halife hazreti Omera, r.a.: U njegovo vrijeme, dvije godine uzastopno bile su sušne, nerodne i teške godine. Hazreti Omer, r.a., u znak solidarnosti sa svojim narodom, cijelo vrijeme je jeo hljeb s malo ulja. Jedan od ashaba je u tom vremenu zaklao ovcu, i komad mesa je odnio halifi, koji je već bio i fizički oslabio. Hazreti Omer je odbio poklon i rekao: “Kada svaki stanovnik Medine okusi meso, tek onda i posljednji koji će to učiniti, bit će Omer.”
Pred ovim islamskim vladarom i njegovim djelom, padaju u sjenu i postaju mali i beznačajni mnogi kasniji vladari u prošlosti, sadašnjosti i u budućnosti.
Dajući zekat, sadaku i raznim drugim oblicima dobročinstva, mu’mini se bore i pobjeđuju svoje unutarnje slabosti, kao što su: samoljublje, oholost, škrtost i sebičnost. U tom smislu Kur’an iznosi slikovite primjere. Evo jednog od njih:
U suri “El-Kehf” govori se o dva čovjeka koji su imali bašče. Jedan od njih oholo i hvalisavo kaže drugom:
“Ja sam od tebe bogatiji i jačeg sam roda.” (el-Kehf, 34)
A ovaj drugi, koji je bio iskreni vjernik, upozorava ga i kaže mu: “Kada si vidio plodove zašto nisi rekao: Mašallah, to mi je Allah darovao?”
Nakon kraćeg vremena, plodovi u bašči oholog i hvalisavog čovjeka su propali i nestali. Zašto se to dogodilo? Zato što je hvalisavac bio nezahvalan Allahu, dž.š., zato što je smatrao da blagodati i plodovi pripadaju samo njemu i nikome više i da je to samo njegova zasluga.
Dakle, uzrok propasti je bila sebičnost, oholost i škrtost.
Imajući u vidu mnoge navedene primjere, mu’mini svojim zekatom, sadekatul-fitrom, sadakom i ostalim vrstama dobročinstva, osiguravaju i štite svoju imovinu, svoju čast i svoja ostala dobra djela, jer znaju da milosrđe i humanost ne umanjuju, nego povećavaju imovinu i blagodati.
Prenosi veliki ashab Ebu Hurejre, r.a., da je Resulullah, s.a., rekao: “Svakog dana kada ljudi osvanu, pojavljuju se dva meleka, od kojih jedan čini dovu riječima: – ‘Gospodaru naš, nadoknadi onome ko dobročinstvo čini.’
A drugi melek čini drugu dovu, riječima: – ‘Gospodaru naš, uništi imovinu onoga ko dobročinstvo ne čini.’”
Oni koji ne mogu činiti dobročinstvo svojom imovinom zato što je nemaju, mogu učiniti dobročinstvo lijepom riječju, iskrenim savjetom, prijateljskim druženjem, raznim vidovima brige i pažnje, koja na prvi pogled može biti mala i beznačajna.
Dobra djela se u suštini ne dijele na mala i velika, nego na iskrena i licemjerna, na djela koja su učinjena u ime Allaha Uzvišenog, ili u ime vlastitog cilja i interesa, a u tom slučaju djela nemaju trajnu i istinsku vrijednost.
Molimo Allaha, dž.š., da nam ojača iman, i da naše ramazanske ibadete ukabuli i upiše u naša dobra djela. Amin!
Related Posts
10. april 2015./21. džumade-l-uhra 1436. h. g. HUTBA – Znanje i postupanje
10. april 2015./21. džumade-l-uhra 1436. h. g. HUTBA – Znanje i postupanje Hvala Allahu Gospodaru svega stvorenoga, na blagodatima Vjere i Upute. Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhameda, a.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike islama. Poštovani džema’ate, draga braćo. Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: “O vjernici! Zašto govorite ono …
Hutba – NAJLJEPŠI UZOR
23. novembar 2018/15. rebiul-evvel 1440. Hutba – NAJLJEPŠI UZOR Hvala Allahu, dž.š., na nimetima i blagodatima kojima nas je počastio, i neka je salavat i selam na Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, njegove ashabe i sljedbenike, sve do sudnjeg dana. Poštovani džema’ate, draga braćo i sestre! Želja mi je da ovom …
Hutba – Gdje su svi naši prethodnici
02. mart 2018. /14. džumadel-uhra 1439. h. g. Hutba džume namaza –Gdje su svi naši prethodnici Sva zahvala pripada Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Od Njega pomoći, oprosta i upute tražimo. Koga Allah, dž.š., uputi na pravi put on je doista upućen, a koga Allah, dž.š., u zabludi ostavi niko mu ne može na pravi …
Bajram namaz 2020