Draga braćo, nije poenta u tome da samo činimo dobra djela, a da ne razmišljamo kako se ona gube i uništavaju Danas je lahko napraviti kuću, jer planova ima napretek. Međutim, nemamo planova kako ćemo sačuvati i zaštititi čast porodice i vlastitu kuću od neprijatelja koji je prodro u naše domove i uništava nam harmoniju porodice. Našu djeca se uništavaju raznim porocima: droga, blud, alkohol i dr. a mnogi to smatraju vrlinom…
“Ako kakvo dobro dočekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se.i ako budete trpjeli i ono što vam se zabranjuje – izbjegavali, njihovo lukavstvo vam neće nimalo nauditi. Allah, zaista, dobro zna ono što oni rade” (Ali Imran : 120). Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na Božijeg miljenika, Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu i sve ashabe. Allahova milost i prefinjenost prati nas svakog momenta. Daje nam lijek za svaku bolest, vidljivu i nevidljivu. Uči nas kako ćemo sačuvati i zaštititi naša dobra djela koja činimo. Draga braćo, nije poenta u tome da samo činimo dobra djela, a da ne razmišljamo kako se ona gube i uništavaju. Zavidnost je jedna od nevidljivih bolesti koju je veoma teško izliječiti, a veoma je proširena među nama. O njoj Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Zavidnost uništava dobra djela kao što vatra uništava drvo”. (6. Ebu Davud, Ibn Madže) Vjerniče, ti koji padaš na sedždu, znaj da je zavidnost rezultat mržnje i pakosti prisutne u tebi, a mržnja i pakost rezultat su srdžbe koja je temelj svakog zla i najjače šejtanovo oružje (proklet bio), kojim razara zajednicu. Naš Poslanik, s.a.v.s., brine se o nama. Upozorava nas da ne dajemo oružje neprijatelju: “Nemojte jedni drugima zavidjeti, niti prekidati međusobne odnose, i nemojte imati međusobne mržnje i nipošto ne okrećite leđa jedan drugome, nego budite braća i Allahovi robovi”.(7. Buharija, Muslim) Šta je, zapravo, zavidnost? Ukratko, to je osjećaj odvratnosti prema blagodati koju drugi posjeduje i želja da ta njegova blagodat nestane. Drugim riječima, ne voliš gledati napredak muslimana i radiš na tome da se taj napredak spriječi. Ili, ne voliš da musliman vlada tobom, već voliš da vlada onaj ko će drogirati tvoje i moje dijete, a na kraju tražiš da se to dijete liječi opet kod muslimana, jer si svjestan da su doktori medicine u tome nemoćni. Nije zavidnost poželjeti ono što neko od dobra posjeduje, čak je i pohvalno to i sebi priželjkivati, nego je zavidnost onda kad ne želiš da tvoj brat napreduje. Ali, stvarnost je takva da među nama ima onih koji se raduju tuđoj nesreći, a tužni su kad musliman bude priznat ili dođe na vlast. Tako se ponašaju dvoličnjaci. To nam Allah kaže: “Ako vas zadesi kakvo dobro, to ih ozlojedi, uznemiri. A zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se.” Naški kazano, trljaju ruke od zadovoljstva. Zar da se mi ovim bavimo? Sramota je! Zar nam nije dovoljno to što nam dušmani postavljaju razne zamke i što nam zavide zato što smo vjernici, Allahovi robovi koji padaju na sedždu? Ovo nam i Allah potvrđuje riječima: “Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike iz lične zlobe (zavisti) svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga pređite dok Allah Svoju odluku ne donese- Allah, zaista sve može” (Bekare : 109). I, ne zaboravimo, sve nevjerničke netrpeljivosti prema nama, svi ratovi i agresije su samo iz osvete. To nam dragi Allah govori: “…A prigovaraju samo zato što su ih Allah, iz obilja svoga, i Poslanik Njegov imućnim učinili. Pa ako se pokaju, bit će im dobro; a ako glavu okrenu, Allah će ih i na ovom i na onom svijetu na muke nesnosne staviti, a na Zemlji ni zaštitnika ni pomagača neće imati” (Tevba : 74). A u drugom ajetu stoji: “A svetili su im se samo zato što su u Allaha, Silnoga i hvale dostojnog, vjerovali” (Burudž : 8). Koji su razlozi i motivi zavidnosti? To su: – mržnja i neprijateljstvo, – uzdizanje, – oholost, – samodopadanje, umišljenost, – strah za gubljenjem položaja, – ljubav prema ugledu i karijeri, Draga braćo, nije poenta u tome da samo činimo dobra djela, a da ne razmišljamo kako se ona gube i uništavaju. – skrivena škrtost i pokvarenost. Ove bolesti i virusi otklanjaju se pomoću toga što: – Moraš znati da tvoja zavidnost šteti tebi na dunjaluku i na Ahiretu; na dunjaluku izazivaš Allahovu srdžbu, jer nisi zadovoljan Njegovom podjelom; na Ahiretu ti se oduzimaju dobra djela i daju onome kome zavidiš; – zavidnošću se udružuješ sa Iblisom i nevjernicima koji žele belaje i propast vjernicima; – onaj kome zavidiš ima koristi od tvoje zavidnosti na dunjaluku – očistio si ga od grijeha time što si učinio nepravdu prema njemu, a posebno ako zavidnost izazove ogovaranje brata; na Ahiretu poklanjaš dobra djela njemu i ostaješ bijeda i fukara onda kad je dobro djelo najpotrebnije; – nema većeg bola i vatre od zavidnosti u srcu, čega se ne možeš lahko osloboditi, a tu bol niko sa tobom ne dijeli; – sjeti se hadisa: “Među vas se uvukla bolest prijašnjih naroda, zavodnost i mržnja, a mržnja je poput britve koja ne da reže kosu, već vjeru”; (8. Tirmizija, Ahmed) – budi od onih za koje Allah kaže: “I onima koji su Medinu za življenje izabrali i domom prave vjere još prije njih je učinili; oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uščuvaju lahkomosti, oni će sigurno uspjeti” (Hašr : 9); – i budi kao oni koji u dovama mole slijedećim ajetom: “…Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe ( zavidnosti, netrpeljivosti) prema vjernicima. Gospodaru naš, Ti si zaista dobar i milostiv!” (Hašr : 10). Molim Allaha, dž.š., da iz naših srca izbaci mržnju, zavidnost, oholost i svaku drugu bolest i zamijeni ih plemenitim osobinama. Amin!
Budi iskren
Prve generacije muslimana bile su upućene u metode koje dovode ispravnosti srca. Oni su ukrotili svoja srca i obožavali samo Jednog. Liječili su svoja srca od svake bolesti i mahana, pa su im bila čista kao i njihova djela, čista poput njihovih namjera. Stoga im je Allah, dž.š., dao da uspiju kod meleka i kod ljudi. Zato nam je naređeno da radimo po njihovim uputama.
Ljudsko srce posjeduje mnoge odlike i vrline. Izdvojit ćemo neke od njih. Veza između Allaha, dž.š., i roba je srce. A za srce se vežu obaveze. Upućeno srce stiče veliku nagradu. Srčani porivi čovjeku mogu donijeti uspjeh, ali i propast. Zdravo srce je faktor uspjeha za pojedinca i zajednicu. Kada je riječ o duhovnoj ispravnosti srca, iz njegove ispravnosti dolazi iskrena pokornost u svim propisima. Za izgradnju uspješnog društva i civilizacije potrebno je zdravo srce, jer ako je srce zdravo, zdravo je i čitavo tijelo. To su riječi učitelja svijeta Muhammeda, s.a.v.s. Mi trebamo srčanih ibadeta. Oni su mnogo teži od tjelesnih. Sva lijepa ponašanja su rezultat srčanog ibadeta. Okićeni srčanim vrlinama najdraži su prijatelji Muhammeda, s.a.v.s. On je to kazao u svom govoru: – Najdraži meni i najbliži do mene na Sudnjem danu će biti oni s najljepšim moralom. Vjernik uvijek mora paziti svoje srce kako se ne bi zaprljalo nekim vesvesama i razvratima, a posebno tajnim širkom, jer to poništava svako čovjekovo djelo. Dakle, nije dovoljno činiti samo dobro djelo, a ne razmišljati o tome je li to djelo čisto i u ime koga je učinjeno? Mi ne želimo biti od onih za koje Allah, dž.š., kaže: – Reci: Hoćete li da vam kažemo čija djela neće nikako priznata biti. Čiji će trud na ovom svijetu uzaludan biti, a koji će misliti da je dobro ono što oni rade. To su oni koji u dokaze Gospodara ne budu vjerovali i koji ne žele susret s njim. Njihov trud će zbog toga uzaludan biti i mi im nećemo pridavati nikakvog značaja. (Kehf, 103–104.)
Da bi jedno djelo bilo dobro i primljeno, ono mora biti lišeno egoizma i bilo kakvog ovosvjetskog udjela. Havarijuni su pitali Isaa, a.s., koje je to djelo iskreno? Isa, a.s., odgovara: – Ono koje uradiš samo radi Allaha i ne želiš ni od koga zahvalu na to djelo. Bilo je ashaba koji su padali u nesvjest kada bi čuli ajet : – Allah prima samo od onih koji su Ga svjesni. A svjesnost, braćo i sestre, nije u glavi, u govoru, u parama, na papiru već u srcu. To je rekao učitelj svijeta tri puta pokazavši rukom na srce. Neki islamski mudraci su rekli: – Ko bude radio sedam stvari bez drugih sedam od njegovog djela niko koristi neće imati.
1. Kad bi radio sa strahom bez opreza. Naprimjer, nije dovoljno kazati bojim se kazne Allahove, a nije oprezan na griješenje. 2. Kad bi radio sa nadom bez traženja. Naprimjer, ja želim nagradu, a ne tražim je dobrim djelima. 3. Kad bi radio s nijetom bez kasde (ostvarenja nijeta). Naprimjer, srcem je zanijetio da učini dobro, a volio bi da to neko drugi učini. 4. Kad bi učio dove bez truda. Naprimjer, probleme zajednice hoćemo da riješimo dovama, a da ne napuštamo toplu sobu i krevet. 5. Kad bi tražio oprost istigfarom bez popravka i promjene. Naprimjer, na iste greške se stalno vraćati. 6. Kad bi radio dobra djela u javnosti, ali ne i u tajnosti. Jedna od definicija iskrenosti glasi: Istovjetnost čovjekovog djela u tajnosti i javnosti. 7. Kad bi neumorno radio bez iskrenosti. Mnogi zaista danonoćno rade, i redovno i honorarno, ali radi svojih interesa, ne radi Allaha, dž.š. Neke osobine koje kvare srce i uništavaju djela: – Vezivanjem srca za nekog drugog mimo Allaha; – Pretjerano jelo i spavanje; – Zavidnost, oholost i umošljenost; – Licemjerje, tužakanje i lijenost;
– Pretjerano smijanje
– Naročito loše misli o drugom.
A iskrenost će nam ojačati: dova, znanje, trud, druženje sa iskrenima, poniznost i iščitavanje biografija dobrih predhodnika.
Kad je u pitanju iskrenost, vjernik će se uvijek sjećati ajeta u kojima Allah, dž.š., veli: – Ali oni koji se pokaju i poprave i koji čvrsto Allaha prihvate i vjeru svoju čvrsto u Allaha ispolje, bit će s vjernicima, a Allah će sigurno vjernicima veliku nagradu dati.
– Ko želi da od Gospodara svoga lijepo bude primljen, neka čini dobra djela i neka u vjerovanju Njemu ne smatra nikoga ravnim.
Molim Allaha, dž.š., da nas učini od iskrenim robovima. Amin!
Velikodušnost praštanja
Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova, Koji svojim robovima prašta kad pogriješe i Koji od svojih robova traži da opraštaju ljudima kad se ljudi ogriješe o njih. Neka je salavat i selam na Muhammeda, s.a.v.s., koji nam je svojom velikodušnošću pokazao kako trebamo razumijevati ljudske slabosti i prelaziti preko njihovih grešaka, ne bismo li osvojili i pridobili njihova srca, tako da sutra budu okrenuta samo prema Allahu, dž.š. Mnogi ljudi nisu svjesni da se u islamu malim djelima zarađuje mnogo. Naravno, ukoliko su ta djela učinjena iskreno. To je tako, pa makar se radilo i o samo jednom dobrom djelu. Neki su samo jednom gestom pridobili oprost svih grijeha, kao, recimo, ona prostitutka koja je napojila žednog psa. Treba imati na umu i to da se, isto tako, i sa malim, neznatnim lošim djelima, evo, recimo, samo jednom lošom rečenicom upućenom čovjeku, a posebno vjerniku, može prouzrokovati uništenje dobrih djela i otići u vatru kao krajnji rezultat. Primjer je žena koja je mučila svezanu mačku i time zaslužila kaznu, ili ona druga žena, koja je bila vjernica, pobožna, ali je svojim jezikom uznemiravala svoje komšije, pa je Poslanik za nju rekao: U njoj nema dobra i pripada stanovnicima vatre (60. Bejhekija, Tajalisi). A uzvišeni Allah, u suri Furkan, u 20. ajetu, kaže: Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa izdržite, a Gospodar tvoj sve vidi. U drugom ajetu, sure Mulk, Allah kaže: Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati. Muhammed, s.a.v.s., svojim je primjerom pokazao kako treba postupati prema onima koji ne znaju i koji uznemiravaju i napadaju druge pogrdnim riječima. Hazreti Aiša, r.a., tu je Poslanikovu karakteristiku opisala riječima: Nikad se Resulullah nije svetio radi sebe (61. Ahmed). Ovi ajeti i hadisi nam govore koliko trebamo biti velikodušni i strpljivi na Allahovom, dž.š., putu. Moramo imati u vidu da će uvijek biti onih koji će nas napadati, ogovarati, potvarati, ismijavati i sl., ali je poenta u tome da treba pokazati snagu oprosta i ne svetiti se nikom. Muhammed, s.a.v.s., je rekao: Zaista, najbolji moj sijeldžija među vama na Sudnjem danu bit će onaj koji ima najbolje ponašanje (62. Ibnun-Nedždžar). Ima ljudi koji su stekli ugled jednim svojim djelom ili jednom svojom lijepom izrekom. Među onima koji su sebi sačuvali trajan spomen je i Ebu Damdam, o kojem se veoma malo zna. On je svojom izrekom pokazao savršen moral i plemenitu dušu. Ibn Suni, Nesaijin učenik, u svom djelu “Amelu-l-jevm vel-lejleh”, prenosi da je Alejhisselam jednom prilikom svojim ashabima rekao: Zar svaki od vas ne može biti kao što je bio Ebu Damdam? Ashabi upitaše: A ko je bio Ebu Damdam, ja, Resulullah? Na to Alejhisselam reče: On bi, kad bi jutro svanulo, običavao reći: “Allahu moj, ja Tebi poklanjam sebe, svoju čast!” On ne bi grdio one koji bi njega grdili, ne bi nasilje činio onima koji bi njemu činili nasilje i ne bi udarao one koji bi njega udarali (63. Bilježe ga i El-Bezzar i El-Ukajli). Poslanik je dodao da je ovom čovjeku Allah oprostio sve grijehe. Obratimo pažnju na Ebu Damdamove riječi: Ja poklanjam sebe i svoju čast Tebi.Velike su to riječi! Dakle, kad bi neko pokušao skrnaviti njegovu čast i čast njegove porodice, on se ne bi bunio protiv toga. Jedne prilike Poslanik je tražio od ashaba da se pripreme za podjelu sadake jednom siromahu. Te noći su svi ashabi kod svojih kuća ponešto pripremili za siromaha. Međutim, jedan od ashaba, koji nije imao nikakvog imetka, obratio se Allahu riječima: Gospodaru, Ti znaš da nemam ništa, a Poslanik to od nas traži. Evo, Allahu, ja dajem svoju čast u ime sadake. Kad su, sutradan, ashabi došli Poslaniku, on im se odmah obratio riječima: Neka ustane onaj čija je sadaka sinoć primljena. Kako bismo mi postupili kad bi neko potvorio tvoju ili moju ženu? Neka svako sebi odgovori. Šta se dogodilo sa Ebu Bekrom es-Siddikom kad je potvorena njegova kćerka hazreti Aiša, r.a., žena Poslanika, s.a.v.s., da je spavala sa drugim? Kad je spušten ajet da je hazreti Aiša, r.a., čista od toga, Ebu Bekr es-Siddik je rekao: Tako mi Allaha, ko god je potvorio hazreti Aišu, neću mu
Primjeri iz Hadisa: I ne ogovarajte jedni druge! Onaj koji ogovara je kao onaj koji jede meso svoga umrloga brata. Poslanik je upitao ashabe: “Znate li šta je ogovaranje?” Rekoše Bog i poslanik najbolje znaju. Poslanik reče: “Da spomeneš brata po onome što on ne voli.” Ashabi zatim upitaše: “Ukoliko kažemo nešto što je istina, …
Jučer je po prekrasnom vremenu održan teferić, na prostoru naše zajednice. Prepun parking, mnoštvo takmičara i posjetilaca učinilo nas je ponosnim što imamo ovako jaku zajednicu, koja može, za sada u skromnim uslovima, prirediti takmičenja u nekoliko sportskih i narodnih disciplina. Naša omladina, a i stariji članovi, također, takmičili su se u slijedećim sportskim igrama: …
Već sedamnaestu godinu zaredom džemat Zajednice Bošnjaka u Džordžiji/ZBGA organizuje hatme za polaznike mektebske nastave. Po našoj evidenciji za prethodnih 17 godina mektebsku nastavu je pohađalo preko 1500 djece iz našeg džemata od kojih je preko 100 djece završilo jednu ili više hatmi. Završni ispit/hatme se svake godine održavaju u isto vrijeme, heftu dana …
HIDŽRETSKA NOVA GODINA Definicija Hidžre: Hidžra je kada čovjek mora da napusti svoje mjesto zbog ugroženosti, kada mu prijeti opasnost po život, čast, imetak i kada mu nisu dozvoljene vjerske slobode. Ne svojom voljom, čovjek tada riješi iseliti se (Hidžra) u neko drugo mjesto, gdje mu neće prijetiti opasnost po život, čast, imetak i da …
Zavidnost
Draga braćo, nije poenta u tome da samo činimo dobra djela, a da ne razmišljamo kako se ona gube i uništavaju
Danas je lahko napraviti kuću, jer planova ima napretek. Međutim, nemamo planova kako ćemo sačuvati i zaštititi čast porodice i vlastitu kuću od neprijatelja koji je prodro u naše domove i uništava nam harmoniju porodice. Našu djeca se uništavaju raznim porocima: droga, blud, alkohol i dr. a mnogi to smatraju vrlinom…
“Ako kakvo dobro dočekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se.i ako budete trpjeli i ono što vam se zabranjuje – izbjegavali, njihovo lukavstvo vam neće nimalo nauditi. Allah, zaista, dobro zna ono što oni rade” (Ali Imran : 120).
Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na Božijeg miljenika, Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu i sve ashabe. Allahova milost i prefinjenost prati nas svakog momenta. Daje nam lijek za svaku bolest, vidljivu i nevidljivu. Uči nas kako ćemo sačuvati i zaštititi naša dobra djela koja činimo.
Draga braćo, nije poenta u tome da samo činimo dobra djela, a da ne razmišljamo kako se ona gube i uništavaju.
Zavidnost je jedna od nevidljivih bolesti koju je veoma teško izliječiti, a veoma je proširena među nama. O njoj Poslanik, s.a.v.s., kaže:
“Zavidnost uništava dobra djela kao što vatra uništava drvo”. (6. Ebu Davud, Ibn Madže)
Vjerniče, ti koji padaš na sedždu, znaj da je zavidnost rezultat mržnje i pakosti prisutne u tebi, a mržnja i pakost rezultat su srdžbe koja je temelj svakog zla i najjače šejtanovo oružje (proklet bio), kojim razara zajednicu.
Naš Poslanik, s.a.v.s., brine se o nama. Upozorava nas da ne dajemo oružje neprijatelju:
“Nemojte jedni drugima zavidjeti, niti prekidati međusobne odnose, i nemojte imati međusobne mržnje i nipošto ne okrećite leđa jedan drugome, nego budite braća i Allahovi robovi”.(7. Buharija, Muslim)
Šta je, zapravo, zavidnost?
Ukratko, to je osjećaj odvratnosti prema blagodati koju drugi posjeduje i želja da ta njegova blagodat nestane. Drugim riječima, ne voliš gledati napredak muslimana i radiš na tome da se taj napredak spriječi. Ili, ne voliš da musliman vlada tobom, već voliš da vlada onaj ko će drogirati tvoje i moje dijete, a na kraju tražiš da se to dijete liječi opet kod muslimana, jer si svjestan da su doktori medicine u tome nemoćni.
Nije zavidnost poželjeti ono što neko od dobra posjeduje, čak je i pohvalno to i sebi priželjkivati, nego je zavidnost onda kad ne želiš da tvoj brat napreduje. Ali, stvarnost je takva da među nama ima onih koji se raduju tuđoj nesreći, a tužni su kad musliman bude priznat ili dođe na vlast.
Tako se ponašaju dvoličnjaci. To nam Allah kaže:
“Ako vas zadesi kakvo dobro, to ih ozlojedi, uznemiri. A zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se.”
Naški kazano, trljaju ruke od zadovoljstva. Zar da se mi ovim bavimo? Sramota je! Zar nam nije dovoljno to što nam dušmani postavljaju razne zamke i što nam zavide zato što smo vjernici, Allahovi robovi koji padaju na sedždu? Ovo nam i Allah potvrđuje riječima:
“Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike iz lične zlobe (zavisti) svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga pređite dok Allah Svoju odluku ne donese- Allah, zaista sve može” (Bekare : 109).
I, ne zaboravimo, sve nevjerničke netrpeljivosti prema nama, svi ratovi i agresije su samo iz osvete. To nam dragi Allah govori:
“…A prigovaraju samo zato što su ih Allah, iz obilja svoga, i Poslanik Njegov imućnim učinili. Pa ako se pokaju, bit će im dobro; a ako glavu okrenu, Allah će ih i na ovom i na onom svijetu na muke nesnosne staviti, a na Zemlji ni zaštitnika ni pomagača neće imati” (Tevba : 74).
A u drugom ajetu stoji:
“A svetili su im se samo zato što su u Allaha, Silnoga i hvale dostojnog, vjerovali” (Burudž : 8).
Koji su razlozi i motivi zavidnosti? To su:
– mržnja i neprijateljstvo,
– uzdizanje,
– oholost,
– samodopadanje, umišljenost,
– strah za gubljenjem položaja,
– ljubav prema ugledu i karijeri,
Draga braćo, nije poenta u tome da samo činimo dobra djela, a da ne razmišljamo kako se ona gube i uništavaju.
– skrivena škrtost i pokvarenost.
Ove bolesti i virusi otklanjaju se pomoću toga što:
– Moraš znati da tvoja zavidnost šteti tebi na dunjaluku i na Ahiretu; na dunjaluku izazivaš Allahovu srdžbu, jer nisi zadovoljan Njegovom podjelom; na Ahiretu ti se oduzimaju dobra djela i daju onome kome zavidiš;
– zavidnošću se udružuješ sa Iblisom i nevjernicima koji žele belaje i propast vjernicima;
– onaj kome zavidiš ima koristi od tvoje zavidnosti na dunjaluku – očistio si ga od grijeha time što si učinio nepravdu prema njemu, a posebno ako zavidnost izazove ogovaranje brata; na Ahiretu poklanjaš dobra djela njemu i ostaješ bijeda i fukara onda kad je dobro djelo najpotrebnije;
– nema većeg bola i vatre od zavidnosti u srcu, čega se ne možeš lahko osloboditi, a tu bol niko sa tobom ne dijeli;
– sjeti se hadisa: “Među vas se uvukla bolest prijašnjih naroda, zavodnost i mržnja, a mržnja je poput britve koja ne da reže kosu, već vjeru”; (8. Tirmizija, Ahmed)
– budi od onih za koje Allah kaže: “I onima koji su Medinu za življenje izabrali i domom prave vjere još prije njih je učinili; oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uščuvaju lahkomosti, oni će sigurno uspjeti” (Hašr : 9);
– i budi kao oni koji u dovama mole slijedećim ajetom: “…Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe ( zavidnosti, netrpeljivosti) prema vjernicima. Gospodaru naš, Ti si zaista dobar i milostiv!” (Hašr : 10).
Molim Allaha, dž.š., da iz naših srca izbaci mržnju, zavidnost, oholost i svaku drugu bolest i zamijeni ih plemenitim osobinama. Amin!
Budi iskren
Prve generacije muslimana bile su upućene u metode koje dovode ispravnosti srca. Oni su ukrotili svoja srca i obožavali samo Jednog. Liječili su svoja srca od svake bolesti i mahana, pa su im bila čista kao i njihova djela, čista poput njihovih namjera. Stoga im je Allah, dž.š., dao da uspiju kod meleka i kod ljudi. Zato nam je naređeno da radimo po njihovim uputama.
Ljudsko srce posjeduje mnoge odlike i vrline. Izdvojit ćemo neke od njih. Veza između Allaha, dž.š., i roba je srce. A za srce se vežu obaveze. Upućeno srce stiče veliku nagradu. Srčani porivi čovjeku mogu donijeti uspjeh, ali i propast. Zdravo srce je faktor uspjeha za pojedinca i zajednicu. Kada je riječ o duhovnoj ispravnosti srca, iz njegove ispravnosti dolazi iskrena pokornost u svim propisima. Za izgradnju uspješnog društva i civilizacije potrebno je zdravo srce, jer ako je srce zdravo, zdravo je i čitavo tijelo. To su riječi učitelja svijeta Muhammeda, s.a.v.s. Mi trebamo srčanih ibadeta. Oni su mnogo teži od tjelesnih. Sva lijepa ponašanja su rezultat srčanog ibadeta. Okićeni srčanim vrlinama najdraži su prijatelji Muhammeda, s.a.v.s. On je to kazao u svom govoru: – Najdraži meni i najbliži do mene na Sudnjem danu će biti oni s najljepšim moralom. Vjernik uvijek mora paziti svoje srce kako se ne bi zaprljalo nekim vesvesama i razvratima, a posebno tajnim širkom, jer to poništava svako čovjekovo djelo. Dakle, nije dovoljno činiti samo dobro djelo, a ne razmišljati o tome je li to djelo čisto i u ime koga je učinjeno? Mi ne želimo biti od onih za koje Allah, dž.š., kaže: – Reci: Hoćete li da vam kažemo čija djela neće nikako priznata biti. Čiji će trud na ovom svijetu uzaludan biti, a koji će misliti da je dobro ono što oni rade. To su oni koji u dokaze Gospodara ne budu vjerovali i koji ne žele susret s njim. Njihov trud će zbog toga uzaludan biti i mi im nećemo pridavati nikakvog značaja. (Kehf, 103–104.)
Da bi jedno djelo bilo dobro i primljeno, ono mora biti lišeno egoizma i bilo kakvog ovosvjetskog udjela. Havarijuni su pitali Isaa, a.s., koje je to djelo iskreno? Isa, a.s., odgovara: – Ono koje uradiš samo radi Allaha i ne želiš ni od koga zahvalu na to djelo. Bilo je ashaba koji su padali u nesvjest kada bi čuli ajet : – Allah prima samo od onih koji su Ga svjesni. A svjesnost, braćo i sestre, nije u glavi, u govoru, u parama, na papiru već u srcu. To je rekao učitelj svijeta tri puta pokazavši rukom na srce. Neki islamski mudraci su rekli: – Ko bude radio sedam stvari bez drugih sedam od njegovog djela niko koristi neće imati.
1. Kad bi radio sa strahom bez opreza. Naprimjer, nije dovoljno kazati bojim se kazne Allahove, a nije oprezan na griješenje.
2. Kad bi radio sa nadom bez traženja. Naprimjer, ja želim nagradu, a ne tražim je dobrim djelima.
3. Kad bi radio s nijetom bez kasde (ostvarenja nijeta). Naprimjer, srcem je zanijetio da učini dobro, a volio bi da to neko drugi učini.
4. Kad bi učio dove bez truda. Naprimjer, probleme zajednice hoćemo da riješimo dovama, a da ne napuštamo toplu sobu i krevet.
5. Kad bi tražio oprost istigfarom bez popravka i promjene. Naprimjer, na iste greške se stalno vraćati.
6. Kad bi radio dobra djela u javnosti, ali ne i u tajnosti. Jedna od definicija iskrenosti glasi: Istovjetnost čovjekovog djela u tajnosti i javnosti.
7. Kad bi neumorno radio bez iskrenosti. Mnogi zaista danonoćno rade, i redovno i honorarno, ali radi svojih interesa, ne radi Allaha, dž.š.
Neke osobine koje kvare srce i uništavaju djela:
– Vezivanjem srca za nekog drugog mimo Allaha;
– Pretjerano jelo i spavanje;
– Zavidnost, oholost i umošljenost;
– Licemjerje, tužakanje i lijenost;
– Pretjerano smijanje
– Naročito loše misli o drugom.
A iskrenost će nam ojačati: dova, znanje, trud, druženje sa iskrenima, poniznost i iščitavanje biografija dobrih predhodnika.
Kad je u pitanju iskrenost, vjernik će se uvijek sjećati ajeta u kojima Allah, dž.š., veli: – Ali oni koji se pokaju i poprave i koji čvrsto Allaha prihvate i vjeru svoju čvrsto u Allaha ispolje, bit će s vjernicima, a Allah će sigurno vjernicima veliku nagradu dati.
– Ko želi da od Gospodara svoga lijepo bude primljen, neka čini dobra djela i neka u vjerovanju Njemu ne smatra nikoga ravnim.
Molim Allaha, dž.š., da nas učini od iskrenim robovima. Amin!
Velikodušnost praštanja
Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova, Koji svojim robovima prašta kad pogriješe i Koji od svojih robova traži da opraštaju ljudima kad se ljudi ogriješe o njih. Neka je salavat i selam na Muhammeda, s.a.v.s., koji nam je svojom velikodušnošću pokazao kako trebamo razumijevati ljudske slabosti i prelaziti preko njihovih grešaka, ne bismo li osvojili i pridobili njihova srca, tako da sutra budu okrenuta samo prema Allahu, dž.š.
Mnogi ljudi nisu svjesni da se u islamu malim djelima zarađuje mnogo. Naravno, ukoliko su ta djela učinjena iskreno. To je tako, pa makar se radilo i o samo jednom dobrom djelu. Neki su samo jednom gestom pridobili oprost svih grijeha, kao, recimo, ona prostitutka koja je napojila žednog psa. Treba imati na umu i to da se, isto tako, i sa malim, neznatnim lošim djelima, evo, recimo, samo jednom lošom rečenicom upućenom čovjeku, a posebno vjerniku, može prouzrokovati uništenje dobrih djela i otići u vatru kao krajnji rezultat. Primjer je žena koja je mučila svezanu mačku i time zaslužila kaznu, ili ona druga žena, koja je bila vjernica, pobožna, ali je svojim jezikom uznemiravala svoje komšije, pa je Poslanik za nju rekao: U njoj nema dobra i pripada stanovnicima vatre (60. Bejhekija, Tajalisi).
A uzvišeni Allah, u suri Furkan, u 20. ajetu, kaže: Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa izdržite, a Gospodar tvoj sve vidi.
U drugom ajetu, sure Mulk, Allah kaže: Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati.
Muhammed, s.a.v.s., svojim je primjerom pokazao kako treba postupati prema onima koji ne znaju i koji uznemiravaju i napadaju druge pogrdnim riječima. Hazreti Aiša, r.a., tu je Poslanikovu karakteristiku opisala riječima: Nikad se Resulullah nije svetio radi sebe (61. Ahmed).
Ovi ajeti i hadisi nam govore koliko trebamo biti velikodušni i strpljivi na Allahovom, dž.š., putu. Moramo imati u vidu da će uvijek biti onih koji će nas napadati, ogovarati, potvarati, ismijavati i sl., ali je poenta u tome da treba pokazati snagu oprosta i ne svetiti se nikom.
Muhammed, s.a.v.s., je rekao: Zaista, najbolji moj sijeldžija među vama na Sudnjem danu bit će onaj koji ima najbolje ponašanje (62. Ibnun-Nedždžar).
Ima ljudi koji su stekli ugled jednim svojim djelom ili jednom svojom lijepom izrekom. Među onima koji su sebi sačuvali trajan spomen je i Ebu Damdam, o kojem se veoma malo zna. On je svojom izrekom pokazao savršen moral i plemenitu dušu. Ibn Suni, Nesaijin učenik, u svom djelu “Amelu-l-jevm vel-lejleh”, prenosi da je Alejhisselam jednom prilikom svojim ashabima rekao: Zar svaki od vas ne može biti kao što je bio Ebu Damdam? Ashabi upitaše: A ko je bio Ebu Damdam, ja, Resulullah? Na to Alejhisselam reče: On bi, kad bi jutro svanulo, običavao reći: “Allahu moj, ja Tebi poklanjam sebe, svoju čast!” On ne bi grdio one koji bi njega grdili, ne bi nasilje činio onima koji bi njemu činili nasilje i ne bi udarao one koji bi njega udarali (63. Bilježe ga i El-Bezzar i El-Ukajli). Poslanik je dodao da je ovom čovjeku Allah oprostio sve grijehe.
Obratimo pažnju na Ebu Damdamove riječi: Ja poklanjam sebe i svoju čast Tebi.Velike su to riječi! Dakle, kad bi neko pokušao skrnaviti njegovu čast i čast njegove porodice, on se ne bi bunio protiv toga.
Jedne prilike Poslanik je tražio od ashaba da se pripreme za podjelu sadake jednom siromahu. Te noći su svi ashabi kod svojih kuća ponešto pripremili za siromaha. Međutim, jedan od ashaba, koji nije imao nikakvog imetka, obratio se Allahu riječima: Gospodaru, Ti znaš da nemam ništa, a Poslanik to od nas traži. Evo, Allahu, ja dajem svoju čast u ime sadake. Kad su, sutradan, ashabi došli Poslaniku, on im se odmah obratio riječima: Neka ustane onaj čija je sadaka sinoć primljena.
Kako bismo mi postupili kad bi neko potvorio tvoju ili moju ženu? Neka svako sebi odgovori.
Šta se dogodilo sa Ebu Bekrom es-Siddikom kad je potvorena njegova kćerka hazreti Aiša, r.a., žena Poslanika, s.a.v.s., da je spavala sa drugim? Kad je spušten ajet da je hazreti Aiša, r.a., čista od toga, Ebu Bekr es-Siddik je rekao: Tako mi Allaha, ko god je potvorio hazreti Aišu, neću mu
Related Posts
Ogovaranje
Primjeri iz Hadisa: I ne ogovarajte jedni druge! Onaj koji ogovara je kao onaj koji jede meso svoga umrloga brata. Poslanik je upitao ashabe: “Znate li šta je ogovaranje?” Rekoše Bog i poslanik najbolje znaju. Poslanik reče: “Da spomeneš brata po onome što on ne voli.” Ashabi zatim upitaše: “Ukoliko kažemo nešto što je istina, …
Proslava Hidžretske nove 1435. godine
Jučer je po prekrasnom vremenu održan teferić, na prostoru naše zajednice. Prepun parking, mnoštvo takmičara i posjetilaca učinilo nas je ponosnim što imamo ovako jaku zajednicu, koja može, za sada u skromnim uslovima, prirediti takmičenja u nekoliko sportskih i narodnih disciplina. Naša omladina, a i stariji članovi, također, takmičili su se u slijedećim sportskim igrama: …
Hatme u Lawrencevillu, GA
Već sedamnaestu godinu zaredom džemat Zajednice Bošnjaka u Džordžiji/ZBGA organizuje hatme za polaznike mektebske nastave. Po našoj evidenciji za prethodnih 17 godina mektebsku nastavu je pohađalo preko 1500 djece iz našeg džemata od kojih je preko 100 djece završilo jednu ili više hatmi. Završni ispit/hatme se svake godine održavaju u isto vrijeme, heftu dana …
Hidžretska nova godina
HIDŽRETSKA NOVA GODINA Definicija Hidžre: Hidžra je kada čovjek mora da napusti svoje mjesto zbog ugroženosti, kada mu prijeti opasnost po život, čast, imetak i kada mu nisu dozvoljene vjerske slobode. Ne svojom voljom, čovjek tada riješi iseliti se (Hidžra) u neko drugo mjesto, gdje mu neće prijetiti opasnost po život, čast, imetak i da …